Kratke upute za sadnju voćaka
Voćne sadnice sade se u hladnijem dijelu godine, tijekom mirovanja vegetacije. Jesenska sadnja obično počinje sredinom listopada i moguća je dok tlo nije duboko smrznuto. Sadnja je prikladna i kasno u jesen: pri hladnijem vremenu sadnice se manje isušuju i imaju povoljnije uvjete za ukorjenjivanje. Važna su dva pravila:
- Sadite u razdoblju mirovanja vegetacije, primjerice nakon opadanja lišća i znatnijeg zahlađenja.
- Tlo mora omogućavati sadnju, odnosno ne smije biti duboko smrznuto. Proljetna sadnja počinje nakon odmrzavanja tla i obično traje do kraja travnja. Kao i u jesen, slab jutarnji mraz sam po sebi nije prepreka.
Pri proljetnoj sadnji tijekom prvog mjeseca sadnice temeljito zalijevajte. Ako ih ne možete odmah posaditi, korijenje privremeno zatrpajte umjereno vlažnom, rahlo usitnjenom zemljom i zalijevajte do sadnje. Ako je moguće, držite ih vani. Uobičajeni mrazovi sadnicama u mirovanju ne smetaju, ali u proljeće ih je najbolje posaditi što prije.
Neposredno prije sadnje škarama malo skratite korijenje. Potom korijenje namočite u vodu na nekoliko sati, najviše približno jedan dan. Dulje namakanje može oštetiti korijenje.
Sadnicu postavite u jamu tako da mjesto cijepljenja ostane približno 10 cm iznad tla, a korijenje ne bude savijeno prema gore. Zatrpajte kvalitetnom zemljom. Možete dodati vrtni supstrat do 20 % ukupnog volumena. Na dno jame može se dodati kompost ili dobro odležani stajski gnoj, pomiješan s postojećom zemljom. Konjski gnoj treba odležati najmanje godinu dana, kravlji tri, a svinjski pet godina. Preko te smjese stavite približno 10 cm obične zemlje, pa tek zatim sadnicu, kako korijenje ne bi bilo u izravnom dodiru s gnojem.
Ako nemate kompost ili supstrat, upotrijebite običnu zemlju, lagano je učvrstite i sadnicu temeljito zalijte. Izbjegavajte sadnju u blatnjavu zemlju: korijenje se može obložiti nepropusnim slojem i biljka može propasti. U jesen grane možete djelomično skratiti radi prijevoza. Ostavite dovoljno rezerve za konačnu rezidbu u proljeće jer se dio uz rez može osušiti.
Proljetna rezidba nakon sadnje
Ostavite 3 do 5 osnovnih grana, svaku s dva do šest pupova. Režite tako da posljednji pup bude okrenut prema van. Rezne rane premažite voćarskim voskom ili odgovarajućim premazom. Ako želite više deblo, uklonite niže bočne grane i pustite da se nove razviju pri vrhu provodnice.
Pri sadnji ne stavljajte mineralna gnojiva ili vapno u jamu, niti stajski gnoj ili mineralno gnojivo na površinu uz sadnicu. To može oštetiti korijenje, otežati ukorjenjivanje i uzrokovati sušenje biljke. S prihranom mineralnim gnojivima pričekajte do početka lipnja.
Proljetna rezidba nerazgranatih sadnica
Nerazgranata sadnica omogućuje Vam da odaberete visinu na kojoj će početi krošnja:
- Kada dosegne željenu visinu, skratite je 3 do 5 pupova iznad mjesta na kojem želite početak krošnje.
- Iz tih pupova oblikovat će se osnova buduće krošnje.
- Uklonite sve izboje ispod odabrane visine.
- Sljedećih godina nastavite s oblikovanjem provodnice i bočnih grana.
Proljetna rezidba stupastih voćaka
- Glavnu provodnicu nemojte skraćivati.
- Bočne izboje u proljeće skratite na približno 15 cm, do pupa usmjerenog prema krošnji.
Kod jesenske sadnje s prihranom možete početi ranije, primjerice sredinom svibnja. Prve godine sadnice redovito i umjereno zalijevajte. Bez dovoljno vode mogu se osušiti već u proljeće ili tijekom ljeta, ali izbjegavajte pretjerano zalijevanje.
Trešnje i višnje osjetljivije su na višak vode. Prve godine nemojte premazivati debla, a prostor oko sadnica održavajte bez korova i trave. To pogoduje rastu i u sljedećim godinama. Tijekom prijevoza sadnice zaštitite od vjetra.
Važno: kaki, šipak i smokve golog korijena
Nakon sadnje potrebno ih je orezati kako bi korijenski sustav mogao opskrbljivati biljku. Šipak i smokve skratite na približno 30 cm, a kaki na 30–50 cm. Time se olakšava primitak sadnice.