Srebrna svijeća 'Pink Spike' - Actaea simplex 'Pink Spike' Actaea simplex 'Pink Spike'

Detaljan opis proizvoda

Srebrna svijeća 'Pink Spike' - botanički se vodi kao Actaea simplex, a u vrtnoj praksi često i pod imenom Cimicifuga ramosa. Rod Actaea potječe uglavnom iz hladnijih područja istočne Azije i Sjeverne Amerike, gdje prirodno raste na rubovima listopadnih šuma u humusnim, vlažnijim tlima. Kultivar 'Pink Spike' pripada tamnolisnim selekcijama iz skupine Atropurpurea Group. Oblikuje busen duboko razdijeljenih listova koji se polako širi. Listovi listaju zeleno i tijekom sezone tamne do čokoladno purpurnih, gotovo crnih tonova, često uz crvenkaste stabljike. Krajem ljeta pojavljuju se čvrste cvjetne stabljike visoke približno 1,2–1,6 m. Završavaju grozdovima sitnih cvjetova dugim 30–40 cm. Pupoljci imaju malinasto ružičast ton, cvjetovi se otvaraju svijetloružičasto i postupno prelaze u ružičasto obojenu bijelu. Cvate od kraja kolovoza do listopada, s vrhuncem u rujnu. Cvjetovi slatko mirišu i pružaju nektar i pelud oprašivačima u razdoblju kada sjenovite gredice cvjetaju slabije. Cvatovi su pogodni i za rez, a nakon cvatnje ostaju nježni suhi plodovi. Biljka nije namijenjena jelu, a pri gutanju njezini dijelovi mogu biti otrovni. U kompoziciji djeluje kao okomiti naglasak u polusjeni. Prirodno se slaže s hostama, papratima, astilbama, heuherama i ukrasnim travama.

Uzgoj: U uvjetima kontinentalne Hrvatske najbolje uspijeva u polusjeni do raspršenom svjetlu, zaštićena od podnevnog žarkog sunca i isušujućeg vjetra. Odgovara joj dublje, humusno i hranjivo tlo, ravnomjerno vlažno, ali propusno. U težim glinastim tlima pomaže umiješati grublji kompost i pijesak te izvesti drenažni sloj. Dobro reagira na malčiranje kompostom od lišća ili običnim kompostom, koje stabilizira vlagu i temperaturu tla. Preporučuje se blago kisela reakcija tla, približno pH 5,0–6,5. Sadi se obično u proljeće, od ožujka do svibnja, ili u jesen, u rujnu i listopadu, kada je tlo toplo i vlažno. U razdoblju suše korisno je dodatno zalijevanje, jer dugotrajna sušna razdoblja skraćuju cvatnju i mogu oslabiti lišće. Za gnojidbu obično je dovoljan proljetni dodatak komposta, a previsoke doze dušika potiču mekan rast. Cvjetne stabljike uklanjaju se nakon cvatnje. Listovi se ostavljaju do proljeća kao prirodna zaštita ili se orezuju krajem zime. Kultivar doseže otprilike 120–150 cm visine i 60–80 cm širine. Za pun učinak sadi se na razmak sadnje od oko 60 cm, odnosno oko 3 biljke po m². Otporan je na mraz približno do -34 °C, a mladim nasadima godi zimski malč. Uglavnom ne pati od bolesti. Pri prevlaživanju i u teškom tlu može doći do truljenja korijena, a povremeno se na mladim izbojima pojave lisne uši. Uzgoj u posudi moguć je samo u većim posudama s drenažom i redovitim zalijevanjem, jer korijenov sustav treba dubinu.

Autor: Nikol | Revizija: 22.1. 2026