Smokva Ficus carica

Detaljan opis proizvoda

Smokva - plemenita voćka podrijetlom iz područja istočnog Sredozemlja. Cijenjena je zbog slatkih, aromatičnih plodova i toploljubive naravi. Raste kao grm ili niže stablo raširenog, srednje bujnog habitusa, u našim uvjetima obično doseže 2–4 metra, ovisno o položaju i rezu. Ima velike režnjaste listove koji biljci daju izrazito dekorativan izgled. Plodovi su kruškolikog do okruglog oblika, boja se ovisno o sorti kreće od svijetlozelene do tamnoljubičaste, a meso ploda je medeno slatko, sočno i mirisno. Kod nas obično dozrijeva od kraja kolovoza do listopada, često u dva vala. Smokve su bogate vlaknima, antioksidansima, mineralima i prirodnim šećerima, potiču probavu i vitalnost organizma te se koriste svježe ili sušene, u džemovima i u slastičarstvu. Ova je voćka iznenađujuće otporna – starije, dobro odrvenjelo drvo podnosi mrazeve do oko –15 °C, no mladi izboji mogu promrzavati. U Europi se uzgajaju samooplodne sorte koje rađaju i bez oprašivanja. Zahvaljujući dobroj otpornosti na bolesti, velikoj sposobnosti obnavljanja i jednostavnom uzgoju smokva je pogodna i za manje iskusne uzgajivače te uz dovoljno topline svake godine daje bogat urod.

Uzgoj: Smokve trebaju puno sunce i topao, zaštićen položaj, idealno uz južni zid. Odgovara im lagano, dobro propusno tlo s drenažom i pH oko 6–7,5. Prve tri godine najbolje ih je uzgajati u posudi koja se za zimu sprema u hladnu prostoriju bez mraza s temperaturom oko 10 °C. Posude se biraju postupno, od 10–15 litara do 40–70 litara za odraslo stablo. Zalijevanje treba biti umjereno, uz prosušivanje između pojedinih zalijevanja, jer prevlaživanje uzrokuje opadanje lišća i trulež korijena, no tijekom ljeta biljci je potrebno redovito, ujednačeno zalijevanje kako plodovi ne bi pucali. Malč pomaže zadržati vlagu i ujednačiti temperaturu, a kod smokava se najviše pokazala drvna sječka ili pokošena trava. Smokve dobro podnose sušu, a nakon ukorjenjivanja u tlu izdrže i nekoliko tjedana bez kiše. Gnoje se u proljeće kompostom ili gnojivom s većim udjelom kalija od svibnja do srpnja, bez viška dušika. Rez se provodi u proljeće – uklanjaju se slabi, promrzli i križajući izboji te se održava otvorena krošnja s nekoliko glavnih grana. Otpornost na mraz kreće se oko –12 do –15 °C, zato je u hladnijim područjima nužna zimska zaštita, osobito kod mladih biljaka. Smokve općenito ne pate od bolesti, najčešće se pojavljuje pepelnica ili štetnici pri presuhom zraku, no sveukupno je riječ o vrlo otpornoj i nezahtjevnoj voćki.

Autor: Kamila| Revizija: 16.11.2025