Smokva 'Violette Normande' Ficus carica 'Violette Normande'

Detaljan opis proizvoda

Smokva 'Violette Normande' - francuska sorta podrijetlom iz Normandije, gdje je uzgojena zbog ranog dozrijevanja, dobre otpornosti i kvalitetnih tamnih plodova. Raste kao srednje bujan listopadni grm ili manje stablo koje doseže otprilike tri do četiri metra, s raširenom krošnjom i velikim, duboko režnjevitim listovima. Zahvaljujući stabilnom rastu i razmjerno snažnom drvu prikladna je i za uzgoj u blažim dijelovima srednje Europe. Plodovi su krupni, kruškoliki do blago spljošteni, sa zasićeno tamnoljubičastom do modroljubičastom kožicom koja u punoj zrelosti može biti gotovo crna. Meso ploda je ružičasto do tamnocrveno, slatko, sočno i aromatično, ugodnog voćnog okusa. Sorta pripada dvorodnim smokvama, prvi urod dozrijeva već u srpnju na prošlogodišnjem drvu, a druga berba slijedi od rujna do listopada, pa nudi dugo razdoblje berbe. U kuhinji je prikladna za jelo u svježem stanju i za jela u kojima dolazi do izražaja njezino slatko, ukusno meso. Izvrsna je u desertima, kolačima, voćnim salatama, uz sireve ili za pripremu marmelada, kojima daje privlačnu boju i pun okus. Plodovi sadrže vlakna, prirodne šećere, minerale i antioksidanse, slično kao i ostale smokve. Rađa bez oprašivanja i ne ovisi o smokvinoj osi. Otpornost na mraz je razmjerno dobra i na prikladnom položaju obično prezimljuje bez većih problema, no mladim biljkama godi zimska zaštita. Bolesti je uglavnom ne napadaju ako ima dovoljno svjetla i suho korijenje.

Uzgoj: Smokve trebaju puno sunce i toplo, zaštićeno stanište, idealno uz južni zid. Odgovara im lagano, dobro propusno tlo s drenažom i pH oko 6–7,5. Prve tri godine najbolje ih je uzgajati kao prenosive biljke, odnosno u posudi koja se preko zime sprema u hladnu prostoriju bez mraza s temperaturom oko 10 °C. Posude se biraju postupno, od 10–15 litara do 40–70 litara za odraslo stabalce. Zalijevanje treba biti umjereno, uz prosušivanje između pojedinih obroka vode, jer prevlaživanje uzrokuje opadanje lišća i trulež korijena, no tijekom ljeta potrebno je redovito i ujednačeno zalijevanje kako plodovi ne bi pucali. Malč pomaže zadržati vlagu i stabilizirati temperaturu, a kod smokava se najbolje pokazala drvna sječka ili pokošena trava. Smokve dobro podnose sušu i nakon ukorjenjivanja u tlu izdrže i nekoliko tjedana bez kiše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili gnojivom s višim udjelom kalija od svibnja do srpnja, bez viška dušika. Rez se provodi u proljeće – uklanjaju se slabi, promrzli i ukriženi izboji te se održava otvorena krošnja s nekoliko glavnih grana. Otpornost na mraz iznosi oko –12 do –15 °C, stoga je u hladnijim područjima nužna zimska zaštita, osobito kod mladih biljaka. Smokve općenito ne pate od bolesti, najčešće se pojavljuje pepelnica ili štetnici pri presuhom zraku, no u cjelini riječ je o vrlo otpornoj i nezahtjevnoj drvenastoj biljci.

Autor: Kamila | Revizija: 20.11.2025