Smokva 'Bornholm' Ficus carica 'Bornholm'

Detaljan opis proizvoda

Smokva 'Bornholm' - sorta podrijetlom s područja Baltičkog mora, gdje se dugo uzgaja zbog iznimne otpornosti na hladnoću. Ubraja se među najpouzdanije smokve za srednju Europu i poznata je po tome što dobro podnosi i oštriju klimu s vlažnim ljetima i hladnijim zimama. Raste kao listopadan grm ili manje stablo koje doseže dva do četiri metra, gustog, kompaktnog habitusa i snažnih izboja koji se brzo obnavljaju i nakon promrzavanja. Listovi su veliki, duboko režnjeviti i vrlo dekorativni. Plodovi ove sorte srednje su veliki, pri dozrijevanju zelenkastožuti sa smeđim do ljubičastim preljevom i tanke kožice. Meso ploda je svijetloružičasto, slatko i aromatično, izraženog medenog okusa i ugodne sočnosti. Dozrijevaju u pravilu u rujnu i listopadu, a u povoljnim uvjetima mogu dozrijeti i dva vala plodova. Prikladni su za jelo u svježem stanju, ali se vrlo dobro koriste i u kuhinji, u salatama, kolačima, marmeladama, smoothiejima ili uz sireve i suhomesnate proizvode. Sadrže mnogo vlakana, kalija, kalcija i antioksidansa te se tradicionalno koriste za poticanje probave, iako nije riječ o ljekovitoj biljci u medicinskom smislu. Ne treba oprašivanje i pouzdano rađa i bez prisutnosti smokvine ose. Zahvaljujući otpornosti, ranoj rodnosti i stalnom urodu ubraja se među najpreporučljivije smokve za uzgoj u uvjetima srednje Europe.

Uzgoj: Smokvama je potrebno puno sunce i topao, zaštićen položaj, idealno uz južni zid. Odgovara im lagano, dobro propusno tlo s drenažom i pH oko 6–7,5. Prve tri godine najbolje ih je uzgajati kao prenosive biljke, odnosno u posudi koja se za zimu sprema u hladnu prostoriju bez mraza s temperaturom oko 10 °C. Posude se biraju postupno, od 10–15 litara do 40–70 litara za odraslo stabalce. Zalijevanje treba biti umjereno, uz prosušivanje između obroka vode, jer prevlaživanje uzrokuje opadanje lišća i trulež korijena, no tijekom ljeta biljka istodobno treba redovito, ujednačeno zalijevanje kako plodovi ne bi pucali. Malč pomaže zadržati vlagu i stabilizirati temperaturu, a kod smokava se najbolje pokazala drvna sječka ili pokošena trava. Smokve dobro podnose sušu, a nakon ukorjenjivanja u tlu izdrže i nekoliko tjedana bez kiše. Gnoji se u proljeće kompostom ili gnojivom s višim udjelom kalija od svibnja do srpnja, bez viška dušika. Rez se provodi u proljeće – uklanjaju se slabi, promrzli i ukriženi izboji te se održava otvorena krošnja s nekoliko glavnih grana. Otpornost na mraz obično je oko –12 do –15 °C, stoga je u hladnijim područjima potrebna zimska zaštita, posebno kod mladih biljaka. Smokve općenito ne pate od bolesti, najčešće se javlja pepelnica ili štetnici pri presuhom zraku, no sveukupno je riječ o vrlo otpornoj i nezahtjevnoj drvenastoj biljci.

Autor: Kamila | Revizija: 16.11.2025