Smokva 'Bornholm's Diamant' Ficus carica 'Bornholm's Diamant'

Detaljan opis proizvoda

Smokva 'Bornholm's Diamant' - sorta podrijetlom s otoka Bornholma u Baltičkom moru, gdje se dugo uzgaja zahvaljujući iznimnoj otpornosti na hladnoću i vjetar. Ubraja se među najpouzdanije i najotpornije smokve za srednju Europu jer dobro podnosi vlažna ljeta i hladnije zime. Raste kao listopadan grm ili manje stablo koje doseže visinu od otprilike dva do četiri metra, kompaktnog, gušćeg habitusa i snažnih izboja. U slučaju promrzavanja lako se obnavlja iz korijena i brzo razvija nove rodne izboje. Listovi su veliki i duboko urezani te biljci daju izrazito egzotičan izgled. Plodovi su srednje veliki, u vrijeme dozrijevanja zelenkastožute boje s nježnim smećkastim ili ljubičastim tonom i tankom kožicom. Meso ploda je svijetloružičasto, vrlo slatko, sočno i aromatično, s notama meda. Najčešće dozrijevaju u rujnu i listopadu, a pri povoljnom vremenu mogu dozrijeti i dva vala berbe. Smokve su izvrsne za jelo u svježem stanju, a dobro se koriste i u kuhinji, primjerice u desertima, kolačima, salatama, uz jogurt ili u marmeladama. Sadrže visok udio vlakana, kalija, kalcija i antioksidansa te se tradicionalno povezuju s poticanjem probave i obnavljanjem energije, iako nije riječ o ljekovitoj biljci u medicinskom smislu. Rađa bez potrebe za oprašivanjem i ne zahtijeva prisutnost smokvine osice. Cijenjena je ponajprije zbog visoke otpornosti na mraz, redovite rodnosti i nezahtjevnog uzgoja, zahvaljujući čemu se ubraja među najpreporučenije smokve za uzgajivače u srednjoeuropskim uvjetima.

Uzgoj: Smokve trebaju puno sunce i topao, zaštićen položaj, idealno uz južni zid. Odgovara im lagano, dobro propusno tlo s drenažom i pH oko 6–7,5. Prve tri godine najbolje ih je uzgajati kao prenosive biljke – dakle u posudi koja se preko zime sprema u hladnu prostoriju bez mraza s temperaturom oko 10 °C. Posude se biraju postupno, od 10–15 litara do 40–70 litara za odraslo stablo. Zalijevanje treba biti umjereno, uz prosušivanje između pojedinih obroka vode, jer prevlaživanje uzrokuje opadanje lišća i trulež korijena, no tijekom ljeta biljka istodobno treba redovito i ujednačeno zalijevanje kako plodovi ne bi pucali. Malč pomaže zadržati vlagu i stabilizirati temperaturu, a kod smokava se najbolje pokazala drvna sječka ili pokošena trava. Smokve dobro podnose sušu i nakon ukorjenjivanja u tlu izdrže i nekoliko tjedana bez kiše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili gnojivom s višim udjelom kalija od svibnja do srpnja, bez viška dušika. Rez se provodi u proljeće – uklanjaju se slabi, promrzli i ukriženi izboji te se održava otvorena krošnja s nekoliko glavnih grana. Otpornost na mraz obično iznosi oko –12 do –15 °C, stoga je u hladnijim područjima potrebna zimska zaštita, osobito kod mladih biljaka. Smokve općenito ne pate od bolesti, najčešće se pojavljuju pepelnica ili štetnici pri presuhom zraku, no u cjelini je riječ o vrlo otpornoj i nezahtjevnoj drvenastoj biljci.

Autor: Kamila | Revizija: 16.11.2025