Pseudosasa japonica 'Tsutsumiana'/bambus Pseudosasa japonica 'Tsutsumiana'

Detaljan opis proizvoda

Pseudosasa japonica 'Tsutsumiana'/bambus - kolekcionarski cijenjen kultivar bambusa koji potječe od vrste Pseudosasa japonica podrijetlom iz Japana i Koreje. U botaničkoj literaturi navodi se i kao Pseudosasa japonica var. tsutsumiana, opisana 30-ih godina 20. stoljeća. Od uobičajenog oblika razlikuje se upadljivo zadebljanim člancima stabljika i podanaka, koji podsjećaju na lančić ili „lukovice“, što je njegova glavna ukrasna vrijednost i u zimskom razdoblju. Stabljike su maslinastozelene, u zrelosti debljine približno 1,5–2,5 cm, a listovi uski do kopljasti, sjajnozeleni, često dugi 20–35 cm. U uvjetima kontinentalne Hrvatske najčešće naraste 2–2,5 m i tvori gušći, niži zaklon od osnovne vrste. Cvatnja bambusa je nepravilna i u vrtovima se s njom obično ne računa, pa se biljka uzgaja zbog cjelogodišnjeg lišća i strukture stabljika. U kompoziciji se dobro kombinira s papratima, hostama i drvenastim biljkama koje stvaraju zavjetrinu. U Japanu se vrsta zbog čvrstih stabljika tradicionalno koristila i za izradu strijela, otuda naziv „strijelasti bambus“.

Uzgoj:  Odgovara mu polusjenovit do sjenovit položaj bez žarkog sunca, jer izravno podnevno sunce u suši može narušiti izgled listova i uzrokovati njihovo uvijanje. Prikladno je dublje, propusno i humusno tlo, od blago kiselog do neutralnog, približno pH 5,5–7,0. U težim tlima pomažu dodatak šljunka i komposta te povišena gredica. Biljke u kontejneru obično se sade od ožujka do listopada. Zalijevanje je važno nakon sadnje i tijekom sušnih razdoblja, a zimi u razdoblju bez oborina, kada tlo nije smrznuto, koristi nadoknada vlage. Malč pomaže održati hladniji prostor oko korijena. Kultivar razvija podzemne izdanke, zato se u manjim vrtovima koristi barijera za korijenje, obično duboka 60 cm, ili uzgoj u posudi. U posudi se preporučuje volumen od najmanje 50–80 l s drenažnim slojem. Za živicu se predviđa razmak sadnje od približno 0,8–1,2 m. Otpornost na mraz navodi se do oko -25 °C, a najosjetljivija je korijenova gruda u posudi kada se smrzne. Od bolesti se mogu pojaviti pjegavosti lista, a od štetnika crveni pauci i lisne uši pri suhoj mikroklimi. Starije stabljike uklanjaju se pri tlu nakon zime radi prozračnosti nasada.

Autor: Kristýna | Revizija: 16.02.2026