Potočna diervila Honeybee 'Diwibru01' PBR Diervilla rivularis Honeybee 'Diwibru01' PBR

Detaljan opis proizvoda

Potočna diervila Honeybee 'Diwibru01' PBR - kompaktan listopadni kultivar jarko žutog lišća, zlatnožutih cvjetova i bakrenocrvene jesenske boje. Kultivar potječe iz nizozemskog oplemenjivanja i zaštićen je pravom oplemenjivača, a u europskoj evidenciji vodi se kao 'Diwibru01' PBR. Vrsta Diervilla rivularis potječe s jugoistoka Sjeverne Amerike, gdje raste u svijetlim šumama, na rubovima sastojina, u šikarama i na vlažnijim padinama. Honeybee raste kao kompaktan, gusto razgranat i zaobljen grm. U zrelosti naraste otprilike 80–100 cm u visinu i 90–100 cm u širinu. Listovi su nasuprotni, jajasto kopljasti, ušiljeni i fino pilasti. Pri listanju su blistavo žute do zlatnožute boje, ljeti ostaju svijetli, a pri nedostatku svjetla mogu više pozelenjeti. U jesen poprimaju bakrenocrveni do brončanocrveni odsjaj. Ljeti se pojavljuju cjevasti zlatnožuti cvjetovi u kratkim grozdovima. Bogati su nektarom i privlače pčele, bumbare i leptire. Plodovi su sitni suhi tobolci bez veće ukrasne vrijednosti. Kultivar je prikladan za mješovite gredice, padine, niske skupine grmlja, posude, predvrtove, gradske nasade te kao svijetli kontrast tamnolisnim drvenastim biljkama. Lijepo se slaže sa žutikama, suručicama, hudikama, ukrasnim travama ili kaduljama. 

Potočna diervila grm je koji doseže visinu od 70 do 100 (iznimno i do 200) cm. Grane su joj okrugle i gusto dlakave. Listovi su jajasti do duguljasto kopljasti, dugi 4 do 8 cm, šiljasti ili ušiljeni te s obje strane prekriveni dlačicama. Dvostruko su pilasti i imaju vrlo kratke peteljke. Cvjetovi se ističu nijansama limunastožute boje, često s crvenkastim odsjajem. Skupljeni su u gronjaste cvatove koji tvore vršne metlice. Režnjevi vjenčića jednako su dugi kao cijev ili neznatno duži. Biljka cvjeta od srpnja do kolovoza. Potječe s istoka Sjeverne Amerike i prirodno raste u vlažnim šumovitim područjima, primjerice uz obale potoka i rijeka. Iz toga proizlazi njezina sklonost uzgoju na vlažnim staništima u hranjivom tlu. Voli sunce, ali se može uzgajati i u polusjeni. Diervila nema samo izražene estetske vrijednosti, nego je i medonosna, zbog čega neodoljivo privlači pčele i leptire.

Uzgoj: Prikladan položaj je na punom suncu do polusjene. Tlo treba biti propusno, umjereno hranjivo, ilovasto do ilovasto-pjeskovito, umjereno vlažno do suše, s pH vrijednošću otprilike 5,5–7,5. Kultivar je prilagodljiv i nakon ukorjenjivanja podnosi i suše tlo, padine i gradske uvjete. Dugotrajno prevlažno teško tlo nije prikladno. Sadnja je moguća od ožujka do svibnja ili od rujna do listopada, a biljke u kontejneru mogu se saditi tijekom cijele sezone uz osigurano zalijevanje. Za plošnu sadnju računa se otprilike 2–3 biljke po m², a u rubu od grmlja razmak sadnje iznosi 80–120 cm. Nakon sadnje važno je redovito zalijevanje do ukorjenjivanja. Starije biljke dobro podnose kratkotrajnu sušu. Dovoljna je umjerena gnojidba, najbolje kompostom u proljeće. Rez se provodi rano u proljeće, kada se mogu ukloniti slabi, oštećeni ili najstariji izboji. Kod starijih grmova pomaže postupno pomlađivanje kako bi se očuvao gust rast i dobra obojenost mladih izboja. U posudi su potrebni propusni supstrat, odvodnja i redovitije zalijevanje. Otpornost dozrelih biljaka na mraz iznosi otprilike -28 do -35 °C.

Autor: Kristýna | Revizija: 15.07. 2026