Pjegava mrtva kopriva 'Purple Dragon' - Lamium maculatum 'Purple Dragon' Lamium maculatum 'Purple Dragon'

Detaljan opis proizvoda

Pjegava mrtva kopriva 'Purple Dragon' - europska trajnica podrasta iz poplavnih šuma i vlažnijih šikara, koja se u vrtovima koristi kao otporna pokrivačica tla za sjenu. Kultivar 'Purple Dragon' selekcionirao je uzgajivač Chris VanSanden u tvrtki Hortech, a vodi se kao zaštićeni kultivar (PP15890). Stvara niske, puzave stabljike koje mjestimično zakorjenjuju, a iz njih rastu nasuprotni listovi s izraženim srebrnim poljem i zelenim rubom. Nasad je poluzimzelen do zimzelen, pa u blažim zimama prekriva tlo i tijekom zime te smanjuje proljetno zakorovljivanje. Cvjetovi su dvousnati, zasićeno grimizni, skupljeni u gušće vršne klasove koji mogu nositi desetke cvjetova, a pojedinačni vjenčići često imaju svjetliju šaru u obliku slova V. Glavna cvatnja traje u svibnju i lipnju, a u dobroj kondiciji novi cvjetovi pojavljuju se i tijekom ljeta te početkom jeseni. Nektar i pelud privlače pčele i leptire, stoga je biljka prikladna za prirodno oblikovane nasade. Obično naraste 15–20 cm i širi se na približno 50–70 cm, pa je pogodna za podrast, rubove staza i posude, gdje se srebro lišća lijepo slaže s hostama, papratima, heuherama ili proljetnim lukovičastim biljkama čije lišće koje se ljeti povlači prekriva.

Uzgoj: Mrtve koprive najbolje uspijevaju u sjeni do polusjeni, idealno u zavjetrini ispod grmova i stabala, u mikroklimi s hladnijim tlom i bez ljetne žege. Najprikladnije je humusno, rahlo i dobro propusno, umjereno vlažno tlo s dodatkom komposta ili lisnog humusa, a na teškim glinastim tlima pokazao se korisnim drenažni sloj i dodatak šljunka. Preporučeni pH kreće se približno 5,5–8, a kod šarenih kultivara šara se često ističe u blagoj sjeni. Sadnja se provodi od ožujka do listopada, u toplijim krajevima i u jesen. Nakon sadnje važno je redovito zalijevanje, a nakon ukorjenjivanja biljke u sjeni podnose kratkotrajnu sušu, dok dugotrajna suša prorjeđuje nasad i skraćuje cvatnju. Gnojidba je umjerena, u proljeće je obično dovoljan kompost ili mala količina sporotopivog gnojiva, a prekomjerna gnojidba dušikom dovodi do mekog rasta. Nakon glavne cvatnje preporučuje se skraćivanje predugih izboja, što potiče zgušnjavanje i obnovu lišća. Malč od lisnog humusa ili sitne kore stabilizira vlagu, suzbija korov i zimi štiti korijenov vrat, a pritom treba izbjegavati trajno prevlaživanje. U posudi se koristi propusni supstrat s drenažom, zalijevanje je češće, a zimi najveći rizik predstavlja stajaća voda. Preporučeni razmak sadnje je 25–35 cm, odnosno približno 8–12 biljaka po m², ovisno o brzini rasta. Najčešći problemi su puževi na mladim izbojima, lisne uši i pepelnica pri suši i pregustom nasadu, a u vlažnoj zimi može se pojaviti trulež korijena. Otpornost na mraz u uvjetima kontinentalne Hrvatske obično iznosi oko −25 do −30 °C, a presudni su propusno tlo i zaštita od zimskog prevlaživanja.

Autor: Kristýna | Revizija: 29.01. 2026