Pavit 'Thyrislund' Clematis 'Thyrislund'

Detaljan opis proizvoda

Pavit 'Thyrislund' - krupnocvjetni kultivar koji se proširio iz danske proizvodnje, a kasnije je uvršten u ponudu europskih rasadnika. Ubraja se među rano cvatuće krupnocvjetne pavite kompaktnijeg rasta. U zrelosti doseže visinu od približno 2–2,5 m i širinu od oko 1 m. Razvija tanje izboje koji se za oslonac pridržavaju uvijenim peteljkama listova. Listovi su zeleni, jajasti do kopljasti i listopadni. Najveći su ukras krupni zvjezdasti cvjetovi promjera 12–15 cm, u prvom valu često puni ili polupuni. Lapovi su svijetloljubičasti do boje lavande, često sa svjetlijom središnjom prugom i nježno valovitim rubom, a u središtu cvijeta nalaze se žuti prašnici na svijetlim prašničkim nitima. Glavna cvatnja odvija se u svibnju i lipnju na prošlogodišnjim izbojima, a nakon skraćivanja ocvalih dijelova u rujnu se pojavljuje drugi, slabiji val pretežno jednostavnih cvjetova. Zahvaljujući nježnom pastelnom tonu cvjetova kultivar se lijepo ističe na tamnijoj pozadini, primjerice ispred zimzelenih grmova ili zida od opeke. Prikladan je i za vođenje po pergolama i rešetkama te kao dopuna ružama penjačicama. Kao i ostali paviti, biljka je otrovna pri gutanju, a njezin sok može nadražiti kožu, stoga se pri rezidbi i rukovanju preporučuje zaštita ruku. Pripada 2. skupini pavita, koja određuje način njihove rezidbe.

Uzgoj: Paviti zahtijevaju sunčan do polusjenovit položaj s hladnijom, zasjenjenom zonom korijena. Vrhovi izboja napreduju na svjetlu, a korijenu bolje odgovara polusjena, stoga se oko podnožja biljaka često sade niže trajnice ili se primjenjuje malč. Tlo treba biti dublje, humusno, dobro propusno, bogato hranivima i ujednačeno umjereno vlažno. Prikladan pH kreće se oko 6–7. U težim glinastim tlima preporučuje se dodati pijesak i kompost, a u laganim pjeskovitim tlima pomaže malč od kore. Biljke se sade približno 30–40 cm od oslonca. Korijenov vrat obično se sadi malo ispod razine okolnog tla, što povećava otpornost i potiče razvoj novih izboja. Na jedan dužni metar oslonca sade se 1–2 biljke, ovisno o željenoj gustoći. U prvoj godini tlo se održava ravnomjerno vlažnim, kasnije pavit podnosi kratkotrajnu sušu, no dulje razdoblje bez vode smanjuje cvatnju. U proljeće se dodaje kompost ili gnojivo za cvatuće trajnice. Cvjeta na starijim i djelomično na novim izbojima. Otpornost dozrelih biljaka na mraz iznosi približno do −25 °C, a mlade se biljke prije zime štite nasipanjem pokošene trave ili granama četinjača kako ne bi promrznule. Pri dugotrajnoj vlazi biljka može oboljeti od venuća pavita, stoga se preporučuju prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i umjerena gnojidba dušikom.

Autor: Kristýna | Revizija: 09.12.2025

Rezidba pavita:

1. skupina - čine je paviti koji cvjetaju otprilike od svibnja na kratkim mladicama koje izrastaju iz starog drva. Rezidba kod ove skupine nije nužna (eventualno samo kratko nakon cvatnje).

2. skupina - čine je paviti koji cvjetaju početkom ljeta. Cvjetovi se razvijaju tijekom svibnja i lipnja na prošlogodišnjim izbojima, a zatim se u manjoj mjeri pojavljuju još u kolovozu i rujnu. Rezidba treba biti blaga, na oko 1,5 m iznad tla, a provodi se po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do ožujka. Prije kretanja vegetacije uklanjaju se samo slabi i odumrli izboji.

3. skupina - čine je krupnocvjetni paviti koji cvjetaju ljeti. Kod njih je nužna svakogodišnja jaka rezidba. Kod mladih biljaka izboji se skraćuju na oko 0,2–0,4 m iznad tla, a starije se ostavljaju više, na oko 0,3–0,5 m iznad tla. Rezidba se provodi po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do početka ožujka, a najprikladnije je razdoblje kada pupovi već počinju bubriti.