Pavit 'Midori' Clematis 'Midori'

Detaljan opis proizvoda

Pavit 'Midori' - upečatljiv japanski kultivar iz skupine krupnocvjetnih pavitina, cijenjen ponajprije zbog neobične boje i punoće cvijeta. Rast je kompaktan do srednje bujan, izboji dosežu oko 1–1,5 m i lako se ovijaju oko tankih potpora, žica ili manjih obeliska u posudama. Listovi su zeleni, često trodijelni i tvore kompaktan, razmjerno manji pokrov koji ne djeluje teško ni u skučenom prostoru. Cvjetovi se pojavljuju ponajprije na prošlogodišnjim izbojima u svibnju i lipnju, a ponekad slijedi slabija cvatnja u kasno ljeto. Puni cvjetovi imaju promjer oko 10–12 cm, pojedine latice su široke, preklapaju se i stvaraju gotovo kuglast izgled. Boja je zelenkasta sa svjetlijim, gotovo bijelim rubom, a tijekom cvatnje može se mijenjati ovisno o temperaturi i jačini svjetla. U kasnijim valovima cvatnje cvjetovi su obično jednostavniji, polupuni, ali i dalje dekorativni. Kultivar dolazi do izražaja na manjim pergolama, niskim rešetkama ili u posudama na terasama, gdje se njegova neobična boja ističe u kombinaciji s bijelim ili plavim trajnicama. Pavit je vrlo otporna i nezahtjevna biljka, zbog čega je među najčešćim izborima penjačica za vrtove kontinentalne Hrvatske. Ne bi smjela nedostajati ni u jednom vrtu. Pripada 2. skupini pavitina prema načinu rezidbe. 

Uzgoj: Pavitine zahtijevaju sunčan do polusjenovit položaj s hladnijom, zasjenjenom zonom korijena. Vrhovi izboja dobro napreduju na svjetlu, a korijenu više odgovara polusjena, stoga se oko podnožja biljaka često sade niže trajnice ili se primjenjuje malč. Tlo treba biti dublje, humusno, dobro propusno, bogato hranjivima i stalno umjereno vlažno. Pogodan pH kreće se oko 6–7. U težim glinastim tlima preporučuje se dodati pijesak i kompost, a u lakim pjeskovitim tlima pomaže malč od kore. Biljke se sade otprilike 30–40 cm od potpore. Korijenov vrat obično se sadi malo ispod razine okolnog tla, što povećava otpornost i potiče stvaranje novih izboja. Na jedan dužni metar potpore koriste se 1–2 biljke, ovisno o željenoj gustoći. U prvoj godini tlo se održava ravnomjerno vlažnim, a kasnije pavit podnosi kratkotrajnu sušu, no dulje razdoblje bez vode smanjuje cvatnju. U proljeće se dodaje kompost ili gnojivo za cvatuće trajnice. Cvate na starijim i djelomično na novim izbojima. Otpornost na mraz dozrelih biljaka kreće se otprilike do −25 °C, a mlade sadnice prije zime štite se slojem pokošene trave ili granama četinjača kako biljka ne bi promrznula. Pri dugotrajnoj vlazi biljka može patiti od venuća pavitine, stoga se preporučuju prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i umjerena gnojidba dušikom.

Autor: Kristýna | Revizija: 08.12.2025

Rezidba pavitina:

1. skupina - čine je pavitine koje cvatu otprilike od svibnja na kratkim mladicama koje izrastaju iz starog drva. Rezidba kod ove skupine nije nužna (eventualno samo kratko nakon cvatnje).

2. skupina - čine je pavitine koje cvatu početkom ljeta. Cvjetovi se razvijaju tijekom svibnja i lipnja na prošlogodišnjim izbojima, a zatim se u manjoj mjeri pojavljuju još u kolovozu i rujnu. Rezidba treba biti blaga, oko 1,5m iznad tla, a provodi se po povoljnom vremenu u razdoblju od studenoga do ožujka. Prije kretanja vegetacije uklanjaju se samo slabi i odumrli izboji.

3. skupina - čine je krupnocvjetne pavitine koje cvatu ljeti. Kod njih je nužna jaka godišnja rezidba. Kod mladih sadnica izboji se skraćuju na oko 0,2-0,4m iznad tla, a starije biljke ostavljaju se više, oko 0,3-0,5m iznad tla. Rezidba se provodi po povoljnom vremenu u razdoblju od studenoga do početka ožujka - najprikladnije je razdoblje kada pupovi već počinju kretati.