Pavit 'Królowa Bona' Clematis 'Królowa Bona'

Detaljan opis proizvoda

Pavit 'Królowa Bona' - krupnocvjetni kultivar pavita nastao u poljskom oplemenjivanju, gdje je nazvan po kraljici Boni Sforzi. Ubraja se u rane krupnocvjetne hibride umjereno bujnog rasta. Tanke, ali čvrste vriježe obično narastu 2–3 m i za oslonac se pridržavaju peteljkama listova koje se ovijaju poput vitica. Listovi su nasuprotni, jajasti do široko eliptični, svježe zeleni i tvore gust zid na kojem se cvjetovi izrazito ističu. Cvjetovi su promjera oko 10–15 cm i sastoje se od 6–8 širokih lapova. Osnovna boja je purpurnoljubičasta do vinskocrvena, a sredinom svakog lapa proteže se svjetlija uzdužna pruga koja cvijetu daje prugast izgled. U sredini se nalazi snop krem-žutih prašnika. Glavni val cvatnje nastupa u lipnju na prošlogodišnjim izbojima, a druga cvatnja odvija se u kolovozu i rujnu na novom drvu, kada su cvjetovi manji, ali brojniji. U vrtnoj kompoziciji ovaj kultivar dolazi do izražaja osobito na pergolama, rešetkama ili stupovima, gdje unosi zasićen naglasak boje. Lijepo djeluje i u kombinaciji s ružama u ružičastim ili bijelim tonovima te sa zimzelenim grmovima ili četinjačama, čija neutralna pozadina naglašava purpurni ton cvijeta. Pripada 2. skupini pavita prema načinu rezidbe.

Uzgoj: Pavitima odgovara sunčan do polusjenovit položaj s hladnijom, zasjenjenom zonom korijena. Vrhovi izboja napreduju na svjetlu, a korijenje bolje u polusjeni, zato se oko podnožja biljaka često sade niže trajnice ili se primjenjuje malč. Tlo treba biti dublje, humusno, dobro propusno, bogato hranivima i stalno umjereno vlažno. Prikladan pH kreće se oko 6–7. U težim glinastim tlima preporučuje se dodati pijesak i kompost, a u laganim pjeskovitim tlima pomaže malč od kore. Biljke se sade približno 30–40 cm od oslonca. Korijenov vrat obično se sadi malo dublje od razine okolnog tla, što povećava otpornost i potiče stvaranje novih izboja. Na jedan dužni metar oslonca sade se 1–2 biljke, ovisno o željenoj gustoći. U prvoj godini tlo se održava ravnomjerno vlažnim, kasnije pavit podnosi kratkotrajnu sušu, no dulje razdoblje bez vode ograničava cvatnju. U proljeće se dodaje kompost ili gnojivo za cvjetnice trajnice. Cvjeta na starijim i djelomično na novim izbojima. Otpornost na mraz dozrelih biljaka kreće se približno do −25 °C, a mlade se biljke prije zime štite slojem pokošene trave ili granama četinjača kako ne bi promrzle. Pri dugotrajnoj vlazi biljka može oboljeti od venuća pavita, zato se preporučuju prozračan položaj, tlo koje nije prevlažno i umjerena gnojidba dušikom.

Autor: Kristýna | Revizija: 05.12.2025

Rezidba pavita:

1. skupina - čine je pavitovi koji cvjetaju otprilike od svibnja na kratkim mladicama koje izrastaju iz starog drva. Rezidba kod ove skupine nije potrebna (eventualno samo kratko nakon cvatnje).

2. skupina - čine je pavitovi koji cvjetaju početkom ljeta. Cvjetovi se razvijaju tijekom svibnja i lipnja na prošlogodišnjim izbojima, a potom se u manjoj mjeri pojavljuju još u kolovozu i rujnu. Rezidba treba biti blaga, otprilike 1,5 m iznad tla, a provodi se po povoljnom vremenu u razdoblju od studenoga do ožujka. Prije kretanja vegetacije uklanjaju se samo slabi i suhi izboji.

3. skupina - čine je krupnocvjetni pavitovi koji cvjetaju ljeti. Kod njih je nužna svakogodišnja jaka rezidba. Kod mladih biljaka izboji se skraćuju na otprilike 0,2–0,4 m iznad tla, a starije se ostavljaju više, otprilike 0,3–0,5 m iznad tla. Rezidba se provodi po povoljnom vremenu u razdoblju od studenoga do početka ožujka, a najprikladnije je razdoblje kada pupovi već počinju bubriti.