Pavit 'Jan III Sobieski' Clematis 'Jan III Sobieski'

Detaljan opis proizvoda

Pavit 'Jan III Sobieski' - noviji poljski krupnocvjetni pavit nastao u okviru modernog oplemenjivanja usmjerenog na kompaktniji rast i bogatu cvatnju na manjoj površini. U vrtnim uvjetima obično doseže 1,5–2 m visine i oko 1–1,5 m širine, ovisno o kvaliteti tla i vrsti potpore. Tvori listopadnu penjačicu s fino izbrazdanim izbojima koji se za potporu pridržavaju peteljkama listova. Listovi su nasuprotni, srcoliki do eliptični, zasićeno zeleni i stvaraju kompaktnu površinu koja u jesen otpada. Najveći ukras kultivara su veliki, baršunasto tamnocrveni cvjetovi promjera približno 13–18 cm. Na prošlogodišnjim izbojima često su poluispunjeni, sastavljeni od eliptičnih, blago valovitih latica, dok se na mladicama tekuće godine pojavljuju jednostavniji, ali jednako zasićeno obojeni cvjetovi. Cvatnja obično počinje u drugoj polovici svibnja i traje do lipnja ili srpnja, a cvjetovi izrastaju već iz razmjerno niskog dijela biljke i prekrivaju veći dio duljine izboja. Zasićena crvena nijansa izrazito djeluje na svijetloj pozadini zidova, drvenih pergola ili između svijetlozelenih četinjača. Kultivar nalazi primjenu u manjim vrtovima, gdje je potrebna umjerena visina, kao i u posudama na balkonima i terasama, gdje pouzdano stvara snažan naglasak boje. Posađen uz ruže ili svijetle trajnice ističe njihovu strukturu i kompoziciji daje dubinu. Pripada 3. skupini pavita prema načinu rezidbe. 

Uzgoj: Pavitima odgovara sunčan do polusjenovit položaj s hladnijom, zasjenjenom zonom korijena. Vrhovi izboja napreduju na svjetlu, a korijenje bolje uspijeva u polusjeni, zato se oko podnožja biljaka često sade niže trajnice ili se primjenjuje malč. Tlo treba biti dublje, humusno, dobro propusno, bogato hranivima i stalno umjereno vlažno. Pogodan pH kreće se oko 6–7. U težim glinastim tlima preporučuje se dodati pijesak i kompost, a u laganim pjeskovitim tlima pomaže malč od kore. Biljke se sade približno 30–40 cm od potpore. Korijenov vrat obično se sadi malo ispod razine okolnog terena, što povećava otpornost i potiče razvoj novih izboja. Na jedan dužni metar potpore koriste se 1–2 biljke, ovisno o željenoj gustoći. U prvoj godini tlo se održava ravnomjerno vlažnim, kasnije pavit podnosi kratkotrajnu sušu, no dulje razdoblje bez vode smanjuje cvatnju. U proljeće se dodaje kompost ili gnojivo za cvjetnice trajnice. Cvate na starijim i djelomično na novim izbojima. Otpornost dozrelih biljaka na mraz kreće se približno do −25 °C, a mlade sadnice prije zime štite se nasipavanjem pokošene trave ili granama četinjača kako biljka ne bi promrznula. Pri dugotrajnoj vlazi biljka može oboljeti od venuća pavita, zato se preporučuju prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i umjerena gnojidba dušikom.

Autor: Kristýna | Revizija: 05.12.2025

Rezidba pavita:

1. skupina - čine je pavitovi koji cvatu otprilike od svibnja na kratkim mladicama koje izrastaju iz starog drva. Rezidba kod ove skupine nije potrebna (eventualno samo kratko nakon cvatnje).

2. skupina - čine je pavitovi koji cvatu početkom ljeta. Cvjetovi se razvijaju tijekom svibnja i lipnja na prošlogodišnjim izbojima, a zatim se u manjoj mjeri pojavljuju još u kolovozu i rujnu. Rezidba treba biti blaga, oko 1,5 m iznad tla, a provodi se po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do ožujka. Prije kretanja vegetacije uklanjaju se samo slabi i odumrli izboji.

3. skupina - čine je krupnocvjetni pavitovi koji cvatu ljeti. Kod njih je nužna svakogodišnja jaka rezidba. Kod mladih sadnica izboji se skraćuju na oko 0,2-0,4 m iznad tla, a starije biljke ostavljaju se više, oko 0,3-0,5 m iznad tla. Rezidba se provodi po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do početka ožujka - najpogodnije je razdoblje kada pupovi već počinju bubriti.