Pavit 'Grzes' Clematis 'Grzes'

Detaljan opis proizvoda

Pavit 'Grzes' - uzgojio ga je poljski oplemenjivač Szczepan Marczyński u okviru programa Clematis. Ubraja se među kasno cvatuće krupnocvjetne kultivare koji cvatu na mladim izbojima. Biljka stvara listopadne, blago odrvenjele vriježe koje u uvjetima srednje Europe dosežu oko 2–3 m visine i oko 1 m širine, ovisno o kvaliteti staništa i načinu vođenja. Listovi su tamnozeleni, mat, sastavljeni od 3–5 listića, a na mladim purpurno obojenim izbojima djeluju svježe. Cvjetovi se pojavljuju od lipnja do kraja srpnja, a uz dobru njegu često uslijedi i kraća naknadna cvatnja u kolovozu. Jednostavni su, promjera 11–12 cm, sastavljeni od 4–5 izduženo jajastih latica zasićenog purpurnoljubičastog tona s tamnijom središnjom prugom, a pri precvjetavanju boja lagano blijedi u mekše ljubičaste nijanse. Središte cvijeta ističu žuti prašnici na svijetlo zelenkastim nitima, koji biljci i iz daljine daju iskru. Zahvaljujući izraženoj nijansi kultivar se lijepo kombinira s bijelim i svijetloružičastim ružama, s bijelim pavitima ili s hortenzijama, na pergolama i uz ulazna vrata. U gradskim i manjim vrtovima primjenjuje se ondje gdje je potreban pouzdan ljetni učinak bez agresivnog prerastanja okolnih konstrukcija. Pripada 3. skupini pavita prema načinu rezidbe. 

Uzgoj: Paviti zahtijevaju sunčan do polusjenovit položaj s hladnijom, zasjenjenom zonom korijena. Vrhovi izboja napreduju na svjetlu, a korijenju više odgovara polusjena, zato se oko podnožja biljaka često sade niže trajnice ili se primjenjuje malč. Tlo treba biti dublje, humusno, dobro propusno, bogato hranjivima i umjereno, ujednačeno vlažno. Pogodan pH kreće se oko 6–7. U težim glinastim tlima preporučuje se dodati pijesak i kompost, a u laganim pjeskovitim tlima pomaže malč od kore. Biljke se sade otprilike 30–40 cm od potpore. Korijenov vrat obično se sadi malo ispod razine okolnog terena, što povećava otpornost i potiče razvoj novih izboja. Na jedan dužni metar potpore sadi se 1–2 biljke, ovisno o željenoj gustoći. U prvoj godini tlo se održava ravnomjerno vlažnim, kasnije pavit podnosi kratkotrajnu sušu, no dulje razdoblje bez vode smanjuje cvatnju. U proljeće se dodaje kompost ili gnojivo za cvatuće trajnice. Cvate na izbojima tekuće godine. Otpornost na mraz odraslih biljaka kreće se otprilike do −25 °C, a mlade biljke se prije zime štite slojem pokošene trave ili granama četinjača kako ne bi promrznule. Pri dugotrajnoj vlazi biljka može oboljeti od venuća pavita, zato se preporučuju prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i umjerena gnojidba dušikom.

Autor: Kristýna | Revizija: 04.12.2025

Rezidba pavita:

1. skupina - čine je paviti koji cvatu otprilike od svibnja na kratkim mladicama koje izrastaju iz starog drva. Rezidba kod ove skupine nije nužna (eventualno samo kratko nakon cvatnje).

2. skupina - čine je paviti koji cvatu početkom ljeta. Cvjetovi se razvijaju tijekom svibnja i lipnja na prošlogodišnjim izbojima, a zatim se u manjoj mjeri pojavljuju još u kolovozu i rujnu. Rezidba treba biti blaga, otprilike 1,5 m iznad tla, a provodi se po povoljnom vremenu u razdoblju od studenoga do ožujka. Prije kretanja vegetacije uklanjaju se samo slabi i odumrli izboji.

3. skupina - čine je krupnocvjetni paviti koji cvatu ljeti. Kod njih je nužna svake godine jaka rezidba. Kod mladih biljaka izboji se skraćuju na otprilike 0,2–0,4 m iznad tla, a starije se ostavljaju više, otprilike 0,3–0,5 m iznad tla. Rezidba se provodi po povoljnom vremenu u razdoblju od studenoga do početka ožujka - najprikladnije je razdoblje kada pupovi već počinju tjerati.