Pavit 'Copernicus' Clematis 'Copernicus'

Detaljan opis proizvoda

Pavit 'Copernicus' - krupnocvjetni kultivar uzgojen u Poljskoj, gdje pripada skupini rano cvatućih krupnocvjetnih pavita. Ime odaje počast slavnom astronomu i dobro opisuje zvjezdasti izgled cvijeta. Biljka tvori kompaktan grm penjačicu visine oko 2 m. Izboji su dobro razgranati i olistani te se lako hvataju za tanke potpore. Listovi su zeleni, cjelovitog ruba ili blago razdijeljeni, a tijekom sezone tvore gust zeleni zid. Od početka do kasnog ljeta otvaraju se veliki cvjetovi promjera 10–12 cm. Prvi val cvatnje na prošlogodišnjim izbojima obično je pun, s brojnim uskim laticama zasićene plavoljubičaste boje, često sa svjetlijom prugom po sredini. Kasniji cvjetovi na novim izbojima mogu biti jednostavniji i zvjezdasti, s naglašenim središtem od krem prašnika. Takav promjenjiv karakter kultivaru daje ukrasnu vrijednost čak i unutar jedne sezone. 'Copernicus' se ističe na manjim pergolama, rešetkama, zidićima ili obeliscima u gredici s trajnicama. Lijepo dolazi do izražaja u kombinaciji s bijelim i svijetloružičastim ružama i s hortenzijama, ali i s ukrasnim travama koje naglašavaju njegovu boju i strukturu. Prema načinu rezidbe pripada 2. skupini pavita. 

Uzgoj: Paviti zahtijevaju sunčan do polusjenovit položaj, a zona korijena treba biti hladnija i zasjenjena. Vrhovi izboja napreduju na svjetlu, dok korijenju više odgovara polusjena. Zato se oko podnožja biljaka često sade niže trajnice ili se tlo malčira. Tlo treba biti dublje, humusno i dobro propusno, s dovoljno hranjiva i stalnom, umjerenom vlagom. Prikladan pH kreće se oko 6–7. U težim glinastim tlima preporučuje se dodati pijesak i kompost, a u laganim pjeskovitim tlima pomaže malč od kore. Biljke se sade približno 30–40 cm od potpore. Korijenov vrat obično se sadi malo ispod razine okolnog terena, što povećava otpornost i potiče razvoj novih izboja. Na jedan dužni metar potpore koriste se 1–2 biljke, ovisno o željenoj gustoći. U prvoj godini tlo se održava ravnomjerno vlažnim, a kasnije pavit podnosi kratkotrajnu sušu, no dulje razdoblje bez vode smanjuje cvatnju. U proljeće se dodaje kompost ili gnojivo za cvatuće trajnice. Cvate na starijim i djelomično na novim izbojima. Otpornost na mraz dozrelih biljaka iznosi približno do −25 °C. Prije zime mlade se sadnice štite slojem pokošene trave ili granama četinjača kako biljka ne bi promrznula. Pri dugotrajnoj vlazi biljka može patiti od venuća pavita, zato se preporučuju prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i umjerena gnojidba dušikom.

Autor: Kristýna | Revizija: 04.12.2025

Rezidba pavita:

1. skupina - čine je paviti koji cvatu otprilike od svibnja na kratkim mladicama koje izrastaju iz starog drva. Rezidba kod ove skupine nije nužna (eventualno samo kratko nakon cvatnje).

2. skupina - čine je paviti koji cvatu početkom ljeta. Cvjetovi se razvijaju tijekom svibnja i lipnja na prošlogodišnjim izbojima. Nakon toga se u manjoj mjeri pojavljuju još u kolovozu i rujnu. Rezidba treba biti blaga, otprilike 1,5 m iznad tla, a provodi se po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do ožujka. Prije kretanja vegetacije uklanjaju se samo slabi i odumrli izboji.

3. skupina - čine je krupnocvjetni paviti koji cvatu ljeti. Kod njih je nužna snažna rezidba svake godine. Kod mladih sadnica izboji se skraćuju na otprilike 0,2–0,4 m iznad tla, a starije biljke ostavljaju se više, otprilike 0,3–0,5 m iznad tla. Rezidba se provodi po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do početka ožujka, a najprikladnije je razdoblje kada pupovi već počinju bubriti.