Pavit 'Albina Plena' Clematis 'Albina Plena'

Detaljan opis proizvoda

Pavit 'Albina Plena' - dekorativni kultivar alpskog pavita koji se svrstava u skupinu Atragene, odnosno rano cvatućih pavita. Nastao je oplemenjivanjem u sjevernim uvjetima i nosi svojstva vrsta podrijetlom iz planinskih područja Europe i Azije. Razvija listopadnu, nježno razgranatu lijanu koja se peteljkama listova pridržava za oslonac i u vrtovima obično doseže 3–4 m visine i otprilike 1,5 m širine. Izboji su tanki, savitljivi i s godinama odrvenjavaju. Listovi su neparno perasti do duboko razdijeljeni, sa sitnijim liskama, svježe do srednje zelene boje. Glavni ukras su puni cvjetovi u obliku blago povijenog zvonca, široki otprilike 6–8 cm. Čini ih više redova uskih, kopljastih latica krem bijele do čisto bijele boje, sa sredinom u kojoj se nazire žuta boja. Glavna cvatnja odvija se u travnju i svibnju na prošlogodišnjem drvu, a u povoljnoj godini ljeti se mogu pojaviti i pojedinačni cvjetovi. Nakon cvatnje razvijaju se upečatljive dlakave sjemenke koje lijani daju dekorativan izgled sve do jeseni. 'Albina Plena' prikladna je za ozelenjivanje pergola, zidića, starih grmova ili manjih stabala i ističe se prirodnim, pomalo šumskim karakterom. Nije zahtjevna za uzgoj i vrlo je otporna. Pavit je općenito lijep element vrta koji svakom prostoru donosi nježan i ugodan izgled. Pripada 1. skupini pavita prema načinu rezidbe. 

Uzgoj: Paviti zahtijevaju sunčan do polusjenovit položaj s hladnijom, zasjenjenom zonom korijena. Vrhovi izboja napreduju na svjetlu, a korijenu više odgovara polusjena, pa se oko podnožja biljaka često sade niže trajnice ili se primjenjuje malč. Tlo treba biti dublje, humusno, dobro propusno, bogato hranivima i stalno umjereno vlažno. Prikladan pH kreće se oko 6–7. U težim glinastim tlima preporučuje se dodati pijesak i kompost, a u laganim pjeskovitim tlima pomaže malč od kore. Biljke se sade otprilike 30–40 cm od oslonca. Korijenov vrat obično se sadi malo ispod razine okolnog tla, što povećava otpornost i potiče razvoj novih izboja. Na jedan dužni metar oslonca koriste se 1–2 biljke, ovisno o željenoj gustoći. U prvoj godini tlo se održava ravnomjerno vlažnim, a poslije pavit podnosi kratkotrajnu sušu, no dulje razdoblje bez vode smanjuje cvatnju. U proljeće se dodaje kompost ili gnojivo za cvatuće trajnice. Cvjeta na starijim i djelomično na novim izbojima. Otpornost na mraz dozrelih biljaka kreće se otprilike do −25 °C, a mlade sadnice prije zime štite se slojem pokošene trave ili granama četinjača kako ne bi promrznule. Pri dugotrajnoj vlazi biljka može oboljeti od venuća pavita, zato se preporučuju prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i umjerena gnojidba dušikom.

Autor: Kristýna | Revizija: 03.12.2025

Rezidba pavita:

1. skupina - čine je paviti koji cvjetaju otprilike od svibnja na kratkim mladicama koje izrastaju iz starog drva. Rezidba kod ove skupine nije nužna (eventualno samo kratko nakon cvatnje).

2. skupina - čine je paviti koji cvjetaju početkom ljeta. Cvjetovi se razvijaju tijekom svibnja i lipnja na prošlogodišnjim izbojima, a zatim se u manjoj mjeri pojavljuju još u kolovozu i rujnu. Rezidba treba biti blaga, otprilike 1,5m iznad tla, i provodi se po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do ožujka. Prije kretanja vegetacije uklanjaju se samo slabi i odumrli izboji.

3. skupina - čine je krupnocvjetni paviti koji cvjetaju ljeti. Kod njih je nužna svakogodišnja jaka rezidba. Kod mladih sadnica izboji se skraćuju na otprilike 0,2-0,4m iznad tla, a starije se ostavljaju više, otprilike 0,3-0,5m iznad tla. Rezidba se provodi po povoljnom vremenu u razdoblju od studenog do početka ožujka - najprikladnije je razdoblje kada pupovi već počinju tjerati.