Oštrolisni hrast Quercus acutissima

Detaljan opis proizvoda

Oštrolisni hrast - listopadna vrsta iz istočne Azije, raširena osobito u Kini, Koreji i Japanu. Ističe se neobično dugim, usko izduženim listovima pravilno pilastog ruba, često dugima 12–20 cm, zbog čega izdaleka može podsjećati na kesten. Na naličju je nervatura nježno dlakava, mladice u mladosti mogu biti izrazito pustenaste, a pupovi su obavijeni finim čekinjama tipičnima za srodnu skupinu hrastova. Proljetno listanje je svježe zeleno, tijekom ljeta listovi tamne, a u jesen poprimaju žute do žutosmeđe tonove, često tek u listopadu i studenom. U travnju i svibnju pojavljuju se neupadljive rese, a nakon oprašivanja zameću se žirevi s dubljom, gusto čupavom kupulom. Plodovi dozrijevaju nakon približno 18 mjeseci, najčešće u rujnu i listopadu druge godine, a kod razvijenih stabala prvi izraženiji urod može se pojaviti već oko 10. godine. Žirevi su vrijedna hrana za ptice i sitnu divljač te kasnoj sezoni u vrtu daju prirodan ritam. Deblo je vitko, krošnja u mladosti široko stožasta, kasnije ovalna do široko jajolika. U europskim uvjetima obično doseže 10–15 m visine i 8–12 m širine, a u toplijim i dubljim tlima može biti i veće. Kora je sivosmeđa, s godinama sve izbrazdanija, mjestimice s plutastim izgledom. U vrtu djeluje kao upečatljiv soliter, a u drvoredima stvara hlad s nježno „nazubljenom“ teksturom lišća te se dobro slaže s bukvama, borovima, grabovima i ukrasnim travama.

Uzgoj: Najbolje mu odgovara puno sunce, a u mladosti podnosi i laganu polusjenu. Najbolje uspijeva u dubljem, hranjivom i dobro strukturiranom tlu koje ostaje svježe, ali nije dugotrajno prevlažno. Prikladan pH iznosi približno 5,5–7,2, a u težim glinama pomažu drenaža i dodatak komposta za bolju prozračnost. Sadnja se provodi od ožujka do studenog izvan razdoblja mraza, u prve 1–2 sezone održava se ravnomjerno zalijevanje, a kasnije stablo podnosi i kraću sušu. Gnojidba je umjerena, u proljeće, a malč od lišća ili kore stabilizira vlažnost u zoni korijena. Rez se obično ograničava na uzgojni rez i uklanjanje oštećenih grana u razdoblju mirovanja, a krošnja zadržava prirodan oblik bez oblikovanja rezom. U zrelosti se računa s približno 10–15 m visine i 8–12 m širine, a za drvorede se primjenjuje razmak sadnje od oko 3–4 m. Otpornost na mraz navodi se približno do −29 °C, a mladim nasadima pri golomrazici koristi malčiranje zone korijena. Vrsta je cijenjena zbog veće otpornosti na pepelnicu, no mogu se pojaviti lisne uši ili kukci šiškari. Žirevi dozrijevaju najčešće u rujnu i listopadu. U uličnim nasadima dokazao se i ondje gdje je potrebno stablo pravilnog oblika i zdravog lišća, no na zaslanjeno tlo može biti osjetljiviji.

Autor: Nikol | Revizija: 24.2. 2026