Obični grab 'Orange Retz' Carpinus betulus 'Orange Retz'

Detaljan opis proizvoda

Obični grab 'Orange Retz' - listopadno stablo iz porodice breza, cijenjeno zbog neobično izražene narančaste jesenske boje. Kultivar je nastao u Francuskoj selekcijom kod J. Blondeaua, a u europski asortiman uveo ga je rasadnik Pépinières Minier na prijelazu tisućljeća. Rast je uspravan i kompaktan. Krošnja je u mladosti usko jajasta do stožasta, kasnije šira, a pritom djeluje uredno i bez čestog oblikovanja. Nakon 10 godina često doseže oko 6 m, a u zrelosti obično dostiže otprilike 8–10 m visine i 3–5 m širine, ovisno o staništu. Listovi su jajasti, izrazito nervaturni i dvostruko pilasti. U proljeće tjeraju s brončanim odsjajem, ljeti su jarkozeleni, a od rujna prelaze u narančaste do narančastocrvene tonove. Nakon jesenskog sušenja dio listova često ostaje na granama do zime, pa stablo stvara nježan zastor i izvan vegetacije. U travnju i svibnju pojavljuju se neupadljive rese. U vrtnoj arhitekturi primjenjuje se kao soliter, u manjim drvoredima i kao oblikovani element uz ulaze, gdje narančasto lišće naglašava os staze. Deblo je sivo i prilično glatko, a mladi izboji čvrsti, što pridonosi čistoj silueti i zimi. Grab obično nema trnove i ne smatra se otrovnim. Otpalo lišće dobro se kompostira i kao lisni kompost poboljšava strukturu tla, što je kod grabova praktična, često zanemarena prednost.

Obični grab (latinski Carpinus) listopadno je stablo koje se često nalazi u Europi i Aziji. Riječ je o srednje velikom stablu glatke sive kore i izmjeničnih, ovalnih listova pilastog ruba. Ti listovi u jesen poprimaju prekrasnu zlatnožutu boju, što je jedno od privlačnih obilježja graba. Stablo ima karakterističan oblik krošnje, kompaktnog i gustog izgleda. Grab često raste do visine od oko 15–25 m i ima čvrsto drvo koje se koristi u stolarstvu i rezbarstvu. Kad je riječ o uzgoju, prednost daje dobro propusnim tlima i sunčanom položaju do polusjeni. Prilično je nezahtjevan i otporan na onečišćenje zraka, zbog čega je prikladan za gradski okoliš. Važno mu je osigurati dovoljno vlažne uvjete, osobito tijekom prvih godina nakon sadnje. U vrtovima se često koristi kao ukrasno stablo ili za podizanje živica. Gusta krošnja pruža sjenu i privatnost, pa je izvrstan izbor za uređenje vrta. Prikladan je i za drvorede ili kao dio mješovitih šumskih sastojina. Ima niz izvrsnih kultivara privlačnog habitusa koji nalaze široku primjenu u velikim i malim parkovnim nasadima te u vrtovima.

Uzgoj: Pouzdan je izbor za nizine i srednje visoke položaje. Najbolje uspijeva na sunčanom položaju do polusjeni, a podnosi i blago zasjenjenje. Odgovara mu dublje, svježe vlažno do umjereno vlažno, dobro propusno tlo bogato humusom. Podnosi i uobičajena vrtna ilovasta tla, dok u vrlo teškim i trajno prevlažnim tlima rast slabi. Sadi se tijekom cijele sezone dok je tlo toplo i vlažno. U prvim godinama nakon sadnje pogoduje mu redovito zalijevanje u sušnim razdobljima i malčiranje organskim materijalom, koje smanjuje isparavanje. Za živice se pojedine biljke sade na razmaku od približno 30–40 cm u jednom redu, a kod slobodno rastućih stabala ostavlja se razmak sadnje od 3–5 m. Grab vrlo dobro reagira na rez, pa se živice oblikuju jednom do dvaput godišnje prema željenoj visini i širini, a rez se preporučuje provoditi izvan razdoblja jakih mrazeva. U zrelosti je potpuno otporan na mraz najmanje do −30 °C i dobro podnosi vjetrovite i gradske položaje, no dugotrajna suša može uzrokovati prijevremeno sušenje lišća. Ubraja se u otporne drvenaste biljke s rijetkom pojavom bolesti i štetnika. Zahvaljujući nezahtjevnom uzgoju i dobroj podnošljivosti reza prikladan je i za početnike i kao dugovječan konstrukcijski element vrtnih kompozicija i vjetrobrana.

Autor: Nikol | Revizija: 25.2. 2026