Obični drijen Cornus mas

Detaljan opis proizvoda

Obični drijen - grm do malo stablo podrijetlom iz srednje i južne Europe te Male Azije. U prirodi raste na sunčanim obroncima, šumsko-stepskim čistinama i u šikarama, često na vapnenačkoj podlozi. U našim uvjetima najbolje uspijeva u toplijim krajevima i ubraja se među drvenaste biljke koje vrlo rano otvaraju sezonu. Još prije listanja, u veljači i ožujku, cvjeta sitnim žutim cvjetovima u malim štitcima koji su važan izvor peluda i nektara za rane oprašivače. Listovi su eliptični, ljeti zasićeno zeleni, a u jesen mogu prelaziti u žute do crvenkaste tonove. Obično doseže 2,5–4 m × 2,5–4 m i s godinama oblikuje gustu, široko zaobljenu krošnju. Plod je sjajna crvena koštunica, često duga 12–15 mm, koja najčešće dozrijeva od kolovoza do rujna. Okus se znatno mijenja ovisno o zrelosti: čvršći plodovi su trpkiji, a nakon potpunog dozrijevanja omekšaju, zaslade se i otpuštaju voćnu kiselost. Za berbu se najčešće koriste plodovi koji se lako odvajaju ili sami otpadaju. U kuhinji se koriste za džemove, sirupe, kompote, pekmeze, voćne umake i domaće napitke. Plodovi među ostalim sadrže vitamin C, polifenole i organske kiseline, zbog čega se odavno cijene u domaćoj preradi. Za redovitu rodnost preporučuju se barem dvije genetski različite biljke u dometu oprašivanja ili kombinacija sa sortama drijena. Cijenjen je i zbog bioraznolikosti jer cvjetovi podupiru kukce, a plodovi hrane ptice.

Uzgoj: Drijen se po zahtjevima ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najviše mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani otvoreni položaji, južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može si osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Uspješno se uzgaja do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. Otpornost na mraz zrelih biljaka navodi se otprilike do -25 °C.

Autor: Kristýna | Revizija: 18.02.2026