Obični bor 'Viridis Compacta' Pinus sylvestris 'Viridis Compacta'

Detaljan opis proizvoda

Obični bor 'Viridis Compacta' - spororastući kultivar običnog bora koji doseže visinu od 1,5 do 3 metra i širinu od 1 do 2 metra. Ova četinjača ima široko stožast oblik i karakteristične tamnozelene iglice koje rastu po dvije u snopiću. Poznat je po kompaktnom i privlačnom izgledu zbog kojeg je prikladan kao soliterno stablo u vrtovima i parkovima. Potpuno je otporan na mraz.

Obični bor je četinjača poznata po otpornosti i rasprostranjenosti u različitim tipovima staništa. Može doseći visinu od 20 do 35 metara i ima stožastu krošnju koja s godinama postaje manje pravilna i otvorenija. Iglice su sivozelene, duge oko 4 do 7 cm i raspoređene po dvije u snopićima. Zimski pupovi su smolasti, jajasti do duguljasto jajasti. Mladi izboji i iglice imaju karakterističan miris smole. Obični bor ima široku primjenu u šumarstvu i krajobraznom uređenju. Često se sadi radi drva, ali i kao ukrasno stablo u parkovima i vrtovima. Zahvaljujući otpornosti i sposobnosti podnošenja različitih uvjeta omiljen je izbor za živice i pošumljavanje većih površina. Na otvorenim prostorima obični bor obično oblikuje slikovite krošnje i odlično se slaže s listačama poput hrasta, gledičije, bagrema, sofore, graba i gloga. Dojmljive kombinacije nastaju s brezama, borovicama, vrijeskom i rododendronima. Veće vrištine pružaju prikladan okoliš, dok su manji, patuljasti kultivari idealni za veće kamenjare, pokretno zelenilo ili uređenje krovnih vrtova i terasa. Na taj se način može koristiti i osnovna vrsta, ako se malo vremena posveti oblikovanju zakidanjem mladih izboja. Izrazito hrđasta kora vizualni je magnet koji stablo optički izvlači u prvi plan. Taj snažan dojam u krajobraznom se uređenju koristi prije svega ondje gdje debla blistavo odskaču naspram crvenkastog zalaska sunca. Ovaj bor simbol je mnogih europskih zemalja i često se povezuje s njihovom kulturnom tradicijom. Otpornost i svestrana primjena čine ga važnim dijelom mnogih krajobraza i ekosustava.

Uzgoj:  Borovi su nezahtjevne četinjače. Zahvaljujući duboko ukorijenjenom korijenju prikladni su i za vjetrovita mjesta. Boja iglica ovisi o vrsti, a češeri su stožasta oblika - nakon dozrijevanja se otvaraju i odmah otpadaju. Rast se može ograničiti zakidanjem 2/3 novih svijeća (izboja). Sadi se na suša staništa s dovoljno svjetla (mladi borovi ne podnose previše sunca pa ih je potrebno zaštititi), a tlo bi trebalo biti pretežno pjeskovito-ilovasto. Nakon sadnje umjereno se zalijeva, a supstrat se održava vlažnim, ali ne prevlažnim.