Obični bor 'Titus' Pinus sylvestris 'Titus'

Detaljan opis proizvoda

Obični bor 'Titus' - patuljasti kultivar običnog bora vrlo gustog, pravilnog i kompaktnog rasta, uzgojen u Češkoj. Ovaj kultivar cijenjen je zbog simetričnog, plosnato kuglastog oblika, sporog rasta i privlačnih plavozelenih iglica. Idealan je izbor za manje vrtove, kamenjare ili uzgoj u posudama, gdje se ističe kao strukturiran zimzeleni element. Raste vrlo sporo, godišnji prirast iznosi oko 3–5 cm. Za deset godina doseže visinu od približno 30–50 cm i sličnu širinu. Iglice su kratke, krute, blago uvijene, sivoplavozelene i rastu po dvije u snopiću, što krošnji daje pravilan i svjež izgled. Obični bor 'Titus' izvrstan je za sadnju u kamenjare, vrištine, japanske vrtove, na suhozide, rubove gredica ili u pokretne posude. Primjenu nalazi i kao nizak zimzeleni element u modernim ili formalnim nasadima. Pravilnim oblikom i niskim rastom unosi u vrt strukturu, red i prirodnu eleganciju.

Obični bor je četinjača poznata po otpornosti i rasprostranjenosti u različitim tipovima staništa. Može doseći visinu od 20–35 metara i ima stožastu krošnju koja s godinama postaje manje pravilna i otvorenija. Iglice su sivozelene, duge oko 4–7 cm, raspoređene po dvije u snopićima. Zimski pupovi su smolasti i jajasti do duguljasto jajasti. Mladi izboji i iglice imaju karakterističan miris smole. Obični bor ima široku primjenu u šumarstvu i krajobraznom uređenju. Često se sadi radi drva, ali i kao ukrasno stablo u parkovima i vrtovima. Zbog otpornosti i sposobnosti podnošenja različitih uvjeta omiljen je izbor za živice ili pošumljavanje većih površina. Na otvorenim prostorima obični bor obično oblikuje slikovite krošnje i odlično se slaže s listačama poput hrasta, gledičije, bagrema, sofore, graba i gloga. Dojmljive kombinacije mogu se stvoriti s brezama, borovicama, vrijeskom i rododendronima. Veće vrištine pružaju prikladno okruženje, dok su manji, patuljasti kultivari idealni za veće kamenjare, pokretno zelenilo ili uređenje krovova i terasa. Tako se može iskoristiti i osnovna vrsta, ako se malo vremena posveti oblikovanju zakidanjem mladih izboja. Izrazito hrđasta kora vizualni je mamac koji stablo optički izvlači u prvi plan. Taj snažan vizualni dojam u krajobraznom se uređenju koristi ponajprije ondje gdje debla blistavo dolaze do izražaja naspram crvenkastog zalaska sunca. Ovaj bor simbol je mnogih europskih zemalja i često se povezuje s njihovim kulturnim tradicijama. Otpornost i svestrana primjena čine ga važnim dijelom mnogih krajobraza i ekosustava.

Uzgoj: Borovi su nezahtjevne četinjače. Zahvaljujući duboko ukorijenjenom korijenu prikladni su i za vjetrovite položaje. Boja iglica ovisi o vrsti, češeri su stožasti, nakon dozrijevanja se otvaraju i ubrzo otpadaju. Rast se može ograničiti zakidanjem 2/3 novih svijeća (izboja). Sadi se na suši položaj s dovoljno svjetla (mladi borovi ne podnose previše sunca pa ih je potrebno zaštititi), a tlo bi trebalo biti pretežno pjeskovito-ilovasto. Nakon sadnje umjereno se zalijeva, a supstrat se održava vlažnim, ali ne prevlažnim.