Obični bor 'Rotstein' stabalce Pinus sylvestris 'Rotstein'

Detaljan opis proizvoda

Obični bor 'Rotstein' stabalce - atraktivan patuljasti kultivar običnog bora, uzgojen u Njemačkoj, koji se ističe pravilnim, kuglastim rastom, modrozelenim iglicama i sporom brzinom rasta. Cijepljenjem na deblo nastaje elegantno minijaturno stablo s gustom kuglastom krošnjom koje je izrazit arhitektonski element i u manjim vrtovima. Krošnja raste vrlo sporo – godišnji prirast iznosi tek oko 5 cm. Oblikuje kompaktnu, gustu, ravnomjerno kuglastu glavu. Iglice su kraće, čvrste, blago uvijene, mat modrozelene i rastu po dvije u snopiću. Ta nijansa ostaje izražena i zimi, što biljci daje cjelogodišnju dekorativnost. Zahvaljujući kuglastom obliku na deblu ovaj je kultivar idealan izbor za male vrtove, posude na terasi, moderne i japanske kompozicije, predvrtove ili kao soliter na travnjaku. U nasadima djeluje vrlo elegantno i kompaktno, a zbog sporog rasta dugo zadržava stabilan oblik bez potrebe za zahvatima.

Obični bor je četinjača poznata po otpornosti i rasprostranjenosti u različitim tipovima staništa. Može doseći visinu od 20–35 metara i ima stožastu krošnju koja s godinama postaje manje pravilna i otvorenija. Iglice su sivozelene, duge oko 4–7 cm, raspoređene po dvije u snopićima. Zimski pupovi su smolasti, jajoliki do izduženo jajoliki. Mladi izboji i iglice imaju karakterističan miris smole. Obični bor ima široku primjenu u šumarstvu i krajobraznom uređenju. Često se sadi radi drva, ali i kao ukrasno stablo u parkovima i vrtovima. Zbog otpornosti i sposobnosti podnošenja različitih uvjeta omiljen je izbor za živice ili pošumljavanje većih površina. Na otvorenim prostorima obični bor obično razvija slikovite krošnje i odlično se slaže s listačama poput hrastova, gledičije, bagrema, sofore, graba i gloga. Dojmljive kombinacije mogu se ostvariti s brezama, borovicama, vrijeskom i rododendronima. Veće vrištine pružaju prikladno okruženje, dok su manji, patuljasti kultivari idealni za veće kamenjare, pokretno zelenilo ili uređenje krovova i terasa. Tako se može koristiti i osnovna vrsta, ako se malo vremena posveti oblikovanju zakidanjem mladih izboja. Izrazito hrđasta kora vizualni je mamac koji stablo optički ističe u prvi plan. Taj snažan dojam u krajobraznom uređenju koristi se ponajprije ondje gdje se debla blistavo ističu naspram crvenkastog zalaska sunca. Ovaj je bor i simbol mnogih europskih zemalja te se često povezuje s njihovim kulturnim tradicijama. Otpornost i svestrana primjena čine ga važnim dijelom mnogih krajolika i ekosustava.

Uzgoj: Borovi su nezahtjevne četinjače. Zahvaljujući duboko ukorijenjenom korijenju prikladni su i za vjetrovite položaje. Boja iglica ovisi o vrsti, a češeri su stožasti - nakon dozrijevanja se otvaraju i ubrzo otpadaju. Rast se može ograničiti zakidanjem 2/3 novih svijeća (izboja). Sadi se na suše stanište s dovoljno svjetla (mladi borovi ne podnose previše sunca i potrebno ih je zaštititi), a tlo bi trebalo biti pretežno pjeskovito-ilovasto. Nakon sadnje biljke se umjereno zalijevaju, a supstrat se održava vlažnim, ali ne i prevlažnim.