Obična smokva 'Jannot' Ficus carica 'Jannot'

Detaljan opis proizvoda

Obična smokva 'Jannot' - rijetka, ali među uzgajivačima vrlo cijenjena sorta francuskog podrijetla koja se ističe pouzdanom rodnošću, ugodno slatkim okusom i razmjerno dobrom prilagodljivošću. Raste kao srednje bujan listopadan grm ili manje stablo, uglavnom visine dva do tri metra, dobro razgranatog habitusa i krupnih, duboko režnjastih listova. Ima čvrste izboje koji dobro dozrijevaju i ostavlja uravnotežen, kompaktniji dojam. Plodovi su srednje veliki, pravilnog kruškolikog ili blago ovalnog oblika, zelenožute do žućkaste kožice koja u punoj zrelosti može poprimiti topliji, svijetlozlatni ton. Meso ploda je ružičasto do svijetlocrveno, slatko, sočno i aromatično, s nježnim voćnim notama. Sorta se cijeni zbog uravnoteženog okusa bez pretjerane kiselosti i dobre konzistencije mesa. Dozrijeva obično od kraja kolovoza do rujna, pri čemu plodovi često dozrijevaju postupno, što produljuje vrijeme berbe. U kuhinji je ponajprije namijenjena izravnoj konzumaciji jer tada najbolje dolazi do izražaja slatko, aromatično meso ploda. Prikladna je i za salate, deserte, kolače, uz jogurt i sireve, a može se koristiti i za marmelade ili sušenje. Poput ostalih smokava sadrži vlakna, prirodne šećere, minerale i antioksidanse te je vrijedan dio raznolike prehrane. Rađa bez potrebe za oprašivanjem smokvinom osicom. Otpornost na mraz je srednja – u toplijim područjima srednje Europe obično dobro prezimljava, a na hladnijim položajima preporučuje se zimska zaštita. Bolesti je u pravilu ne napadaju ako ima dovoljno svjetla i suho korijenje.

Uzgoj: Smokve trebaju puno sunce i topao, zaštićen položaj, idealno uz južni zid. Odgovara im lagano, dobro propusno tlo s drenažom i pH oko 6–7,5. Prve tri godine najbolje ih je uzgajati kao prijenosne biljke – u posudi koja se preko zime sklanja u hladnu prostoriju bez mraza s temperaturom oko 10 °C. Posude se biraju postupno, od 10–15 litara do 40–70 litara za odraslo stablo. Zalijevanje treba biti umjereno, uz prosušivanje između obroka vode, jer prevlaživanje uzrokuje opadanje lišća i trulež korijena, no tijekom ljeta potrebno je redovito i ujednačeno zalijevanje kako plodovi ne bi pucali. Malč pomaže zadržati vlagu i stabilizirati temperaturu, a kod smokava se najbolje pokazala drvna sječka ili pokošena trava. Smokve dobro podnose sušu i nakon ukorjenjivanja u tlu izdrže i nekoliko tjedana bez kiše. Gnojidba se provodi u proljeće kompostom ili gnojivom s višim udjelom kalija od svibnja do srpnja, bez viška dušika. Rez se provodi u proljeće – uklanjaju se slabi, promrzli i ukriženi izboji te se održava otvorena krošnja s nekoliko glavnih grana. Otpornost na mraz obično je oko –12 do –15 °C, stoga je na hladnijim područjima nužna zimska zaštita, osobito kod mladih biljaka. Smokve općenito ne pate od bolesti, najčešće se pojavljuje pepelnica ili štetnici pri presuhom zraku, no ukupno je riječ o vrlo otpornoj i nezahtjevnoj drvenastoj biljci.

Autor: Kamila | Revizija: 16.11.2025