Obična mirta 'Microphylla' - Myrtus communis 'Microphylla' Myrtus communis 'Microphylla'

Detaljan opis proizvoda

Obična mirta 'Microphylla' - kompaktan zimzeleni kultivar mirte iz skupine tarentinske mirte, podrijetlom sa Sredozemlja. U toplim krajevima raste kao grm i u zrelosti može doseći približno 0,8–1,5 m visine i 0,6–1,2 m širine, a u posudama se uz redovito oblikovanje obično održava na oko 0,4–0,8 m. Habitus je gusto razgranat i prirodno kuglast, pa djeluje uredno i bez čestih zahvata. Sitni, kožasti, tamnozeleni listovi su sjajni i nakon trljanja otpuštaju karakterističan smolasto-biljni miris zahvaljujući sadržaju eteričnih ulja. Od lipnja do kolovoza pojavljuju se pojedinačni bijeli cvjetovi promjera približno 1–2 cm s čupercima prašnika, privlačni kukcima oprašivačima. Nakon cvatnje za dugog i toplog ljeta može zametnuti sitne, tamnoplave do crne bobe, koje se u nekim sredozemnim kuhinjama i likerima koriste za aromu. U vrtovima kontinentalne Hrvatske ističe se prije svega kao dugovječan grm u posudi za terase, balkone i zimske vrtove, gdje tijekom cijele godine stvara zimzelenu strukturu i dobro podnosi oblikovanje u kuglu ili nizak stožac. U kompozicijama se lijepo slaže s lavandom, ružmarinom, santolinom, majčinom dušicom ili ukrasnim travama, a u većoj posudi i s proljetnim lukovičastim biljem u prizemnom sloju.

Uzgoj:  U našim uvjetima najbolje se uzgaja kao prenosiva zimzelena drvenasta biljka u posudi. Odgovara joj puno sunce, podnosi i laganu polusjenu, a važni su zavjetrina i toplo mikroklima uz južni ili zapadni zid, gdje drvo brže dozrijeva. Supstrat treba biti lakši, propusan i hranjiv, na dnu posude ključan je drenažni sloj, a preporučeni pH iznosi približno 6,0–7,5. Zalijevanje je redovito, korijenova gruda između zalijevanja smije blago prosušiti, dok trajno prevlaživanje često dovodi do truleži korijena. Od travnja do kolovoza umjereno se prihranjuje uravnoteženim gnojivom, a ljeti koristi i tanak sloj komposta na površini kao malč koji ublažava oscilacije vlage. Rez se provodi u proljeće ili nakon glavnog vala cvatnje, a mirta dobro podnosi oblikovanje i zgušnjavanje krošnje. Sadnja u posudu najprikladnija je od travnja do rujna, a ljetovanje na otvorenom obično traje od svibnja do listopada. Cvatnja najčešće pada u razdoblje od lipnja do kolovoza, kod starijih biljaka mogu uslijediti tamne bobe koje dozrijevaju u jesen, no berba je u posudama neredovita. Otpornost na mraz je ograničena, biljke kratkotrajno mogu podnijeti temperature oko 0 °C, oštećenja se često javljaju ispod −5 °C, pa se preporučuje prezimljavanje u svijetloj prostoriji na približno 5–10 °C uz znatno smanjeno zalijevanje. Za početnike je najpouzdanija veća posuda s drenažom i zimovalište s dovoljno svjetla, inače prijeti opadanje lišća. Nakon ukorjenjivanja pokazuje određenu otpornost na sušu, no pri dužem nedostatku vode odbacuje listove i pupoljke. Od štetnika se u zimovalištu javljaju grinje i štitaste uši, na otvorenom lisne uši, a od bolesti prije svega trulež korijena pri prevlaživanju. Pri sadnji u tlo, samo u iznimno blagom mikroklimi, razmak sadnje iznosi oko 60–100 cm, a za nisku orezanu živicu približno 40–60 cm.

Autor: Kristýna | Revizija: 19.02. 2026