Obična kiselica Rumex acetosa

Detaljan opis proizvoda

Obična kiselica - trajna zeljasta biljka iz porodice dvornikovki, autohtona u našim krajevima na vlažnijim livadama, pašnjacima i uz rubove putova. U vrtu razvija prizemne busene strelastih, blago mesnatih listova karakterističnog limunasto kiselkastog okusa, koji potječe od sadržaja organskih kiselina. Lisna rozeta obično naraste 30–60 cm u visinu i 30–45 cm u širinu, a u cvatnji se razvijaju uspravne stabljike visoke otprilike 60–100 cm. Od svibnja do srpnja nosi neugledne crvenkasto zelene cvatove u uskim metlicama, koje posjećuju sitni kukci. Za kuhinju se beru uglavnom mladi listovi od proljeća do početka ljeta, prikladni za salate, uz ribu, u juhe i umake s vrhnjem. Sitno nasjeckano lišće daje brz, čist kiseli ton nalik limunu, bez potrebe za sokom. Listovi prirodno sadrže vitamin C i vitamin K, ali i oksalnu kiselinu, pa se kod osjetljivih osoba preporučuje umjeren obrok. U gredicama se dobro kombinira s vlascem, peršinom, nevenom ili salatama, kojima dodaje kontrast okusa i svjež zeleni naglasak.

Uzgoj: Odgovara joj puno sunce do polusjena, a u ljetnim vrućinama prednost je lagana polusjena, koja održava listove hrskavima i manje vlaknastima. Najbolje se pokazuje humusno, hranjivo i umjereno vlažno, ali propusno tlo, preporučene pH vrijednosti otprilike 6–7,5. Biljke se sade od ožujka do svibnja ili u jesen od rujna do listopada, a sjetva se provodi od ožujka do svibnja te ponovno od kolovoza do rujna. Berba listova najpouzdanija je od travnja do listopada, a redovito rezanje potiče izbijanje mladog lišća. Zalijevanje treba biti redovito, bez dugotrajnog prevlaživanja, a kod uzgoja u posudama važni su drenaža i veći volumen supstrata, koji se ljeti ne pregrijava. Gnojidba se održava umjerenom jer višak dušika dovodi do premekanih listova i veće osjetljivosti na lisne uši. Malč od komposta pomaže stabilizirati vlagu i održava listove čistima pri berbi. Razvijeni buseni otporni su na mraz ispod -20 °C, nadzemni dio u jesen djelomično odumire, a u proljeće ponovno potjera. U posudi se korijenova gruda zimi štiti od smrzavanja, primjerice smještanjem uz zaštićeni zid i omatanjem posude. Na gredicu se računa otprilike 6–9 biljaka po m², uz razmak sadnje između busena 30–40 cm. Od bolesti i štetnika mogu se pojaviti lisne uši, puževi ili lisne pjegavosti, a prevencija su prozračan položaj i izbjegavanje prevlaživanja. Najnježniji okus imaju mladi listovi ubrani prije nego što biljka potjera u cvat.

Autor: Nikol | Revizija: 19.2. 2026