Obična bukva 'Swat Magret' Fagus sylvatica 'Swat Magret'

Detaljan opis proizvoda

Obična bukva 'Swat Magret' - visoka, veličanstvena bukva, slična kultivaru 'Purpurea Latifolia'. Kultivar 'Swat Magret' uveo je u promet rasadnik Frahm u Elmshornu 1895. godine i ubraja se među takozvane crne krvave bukve iznimno tamnog lišća. U zrelosti je to veliko stablo snažnog debla, glatke sive kore i široko kuglaste krošnje koja se kod solitera može spuštati nisko do tla. Listovi su naizmjenični, jajasti, po rubu blago valoviti. U proljeće listaju zasićeno crveno, tijekom ljeta prelaze u smeđecrvene do crnocrvene tonove metalnog sjaja, a u jesen se gase u tamnim vinskim do bakrenim nijansama. Cvjetovi se pojavljuju u svibnju u neuglednim resama, a u jesen u bodljikavoj kupuli dozrijevaju bukvice koje su hrana pticama i sitnim sisavcima. Zahvaljujući tamnom listu ističe se u kontrastu sa svijetlim brezama, javorima šarenog lišća, ukrasnim travama i zimzelenim četinjačama, gdje krošnja djeluje kao miran, sjenovit svod. Godišnji prirast u dobrim uvjetima iznosi približno 40–50 cm, pa razmjerno brzo stvara sjenu i prostornu dominantu.

Obična bukva je stasito listopadno stablo iz porodice bukvi (Fagaceae), podrijetlom iz Europe. Doseže visinu do 30-40 m, ima široku krošnju i karakteristično glatko deblo. Listovi su ovalni, tamnozeleni, nazubljenih rubova. Bukve imaju karakteristične cvatove u obliku cvjetova na stapkama koji se pojavljuju u proljeće. Plodovi su bukvice, trobridni oraščići obavijeni bodljikavom kupulom. Uzgoj obične bukve zahtijeva položaj s dovoljno sunca i propusno tlo, no uspijeva i u polusjeni. Odgovara joj vlažno tlo i razmjerno je otporna na onečišćenje zraka. Otporna je na mraz i dobro podnosi različite klimatske uvjete. U krajobraznom oblikovanju obična bukva koristi se na različite načine. Zbog elegantnog izgleda i rasta često se sadi kao soliter u parkovima i vrtovima. Bukovi drvoredi omiljeni su zbog estetskog izgleda i stvaranja sjenovitih prolaza. U vrtnom dizajnu primjenjuje se i kao dio mješovitih šumskih nasada, gdje svojim karakterističnim lišćem i oblikom pridonosi prirodnom ugođaju. Ima niz vrlo privlačnih kultivara koji se razlikuju raznoliko obojenim i oblikovanim listovima, veličinom i oblikom, pa se mogu upotrijebiti ne samo u velikim parkovnim uređenjima nego i u manjim vrtovima. Obična bukva najbolje uspijeva u propusnim, hranjivim tlima s dovoljno vlage i umjerenim udjelom kalcija. Najprikladniji su položaji od punog sunca do polusjene. Osjetljiva je na nagle mrazeve i izravne sunčeve zrake koje mogu oštetiti njezinu koru. Dobro uspijeva pri višoj vlažnosti zraka, a preporučuje se sadnja na prostranijim travnatim površinama. Važno je napomenuti da bukva razvija razmjerno opsežan korijenov sustav i može oštetiti podzemne konstrukcije.

Uzgoj: Idealan je sunčan ili polusjenovit položaj, a u prvim godinama potrebno je dovoljno vlage jer mlade biljke osjetljivo reagiraju na sušu. Zahtijeva dovoljno prostora te duboko, humusno i ravnomjerno vlažno tlo dobre propusnosti, najbolje blago kiselo do neutralno, a ne podnosi trajno prevlažna ni zbijena tla. Rez se provodi samo minimalno i najbolje u razdoblju mirovanja vegetacije jer bukva ne podnosi duboke zahvate, no u živici se šiša redovito jedanput do dvaput godišnje, idealno u srpnju i po potrebi ponovno početkom rujna. Ako je tlo kvalitetno, gnojidba nije potrebna, a po potrebi se u proljeće može dodati tanki sloj komposta ili blago pognojiti organskim gnojivom s niskim udjelom dušika.

Autor: Nikol | Revizija: 23.2. 2026