Obična bukva 'Comptoniifolia' Fagus sylvatica 'Comptoniifolia'

Detaljan opis proizvoda

Obična bukva 'Comptoniifolia' - srednje veliko stablo gušćeg grananja koje doseže visinu od oko 8 metara. Kultivar 'Comptoniifolia' urezanolisni je oblik, vjerojatno nastao kao rijetko odstupanje iz skupine kultivara 'Aspleniifolia'. Krošnja je gušća i više ovalno zaobljena, u zrelosti obično visoka oko 8–10 m i široka 4–6 m, pa je pogodan i ondje gdje nema prostora za veliku bukvu. Najveći su ukras vrlo uski, nepravilno duboko urezani listovi koji podsjećaju na paprat, obično dugi 5–10 cm. U proljeće listaju svježe zeleno, ljeti su tamnozeleni, a u jesen prelaze u bakrenozlatne do smećkaste tonove. U travnju i svibnju pojavljuju se neupadljivi cvjetovi, a na starijim stablima mogu dozrijevati bodljikave kupule s bukvicama. U vrtnoj kompoziciji dobro se uklapa kao soliter iznad podrasta od proljetnog lukovičastog bilja, hosta ili paprati, odnosno u kontrastu s tamnolisnim javorima i četinjačama.

Obična bukva snažno je listopadno stablo iz porodice bukvi (Fagaceae), podrijetlom iz Europe. Doseže visinu do 30-40 m, ima široku krošnju i karakteristično glatko deblo. Listovi su ovalni, tamnozeleni, nazubljenih rubova. Bukve imaju karakteristične cvatove u obliku cvjetova na dugim drškama koji se pojavljuju u proljeće. Plodovi su bukvice, trobridi orašci obavijeni bodljikavom kupulom. Uzgoj obične bukve zahtijeva položaj s dovoljno sunca i propusno tlo, no dobro uspijeva i u polusjeni. Preferira vlažno tlo i razmjerno je otporna na onečišćenje zraka. Otporna je na mraz i dobro podnosi različite klimatske uvjete. U krajobraznom uređenju obična bukva koristi se na različite načine. Zahvaljujući elegantnom izgledu i rastu često se sadi kao soliter u parkovima i vrtovima. Bukovi drvoredi omiljeni su zbog estetskog izgleda i stvaranja sjenovitih prolaza. U vrtnom oblikovanju primjenjuje se i kao dio mješovitih šumskih nasada, gdje karakterističnim lišćem i oblikom pridonosi prirodnom ugođaju. Ima niz vrlo privlačnih kultivara koji se razlikuju raznoliko obojenim i oblikovanim listovima, veličinom i oblikom, pa se mogu koristiti ne samo u velikim parkovnim površinama nego i u manjim vrtovima. Obična bukva preferira propusna, hranjiva tla s dobrom vlagom i umjerenim udjelom kalcija. Najprikladniji su položaji od punog sunca do polusjene. Osjetljiva je na nagle mrazeve i izravne sunčeve zrake koje mogu oštetiti koru. Dobro uspijeva uz višu vlažnost zraka, a preporučuje se sadnja na prostranijim travnatim površinama. Važno je napomenuti da obična bukva razvija razmjerno širok korijenov sustav i može oštetiti podzemne konstrukcije.

Uzgoj: Idealan je sunčan ili polusjenovit položaj, a u prvim godinama potrebno je dovoljno vlage jer mlade biljke osjetljivo reagiraju na sušu. Zahtijeva dovoljno prostora te duboko, humusno i ravnomjerno vlažno tlo dobre propusnosti, najbolje blago kiselo do neutralno, a ne podnosi trajno prevlažne ni zbijene supstrate. Rez se provodi samo minimalno, najbolje u razdoblju mirovanja, jer bukva ne podnosi duboke zahvate, no u živici se šiša redovito jednom do dvaput godišnje, idealno u srpnju i po potrebi ponovno početkom rujna. Ako je tlo kvalitetno, gnojidba nije potrebna, a po želji se u proljeće može dodati tanak sloj komposta ili lagano pognojiti organskim gnojivom s niskim udjelom dušika.

Autor: Nikol | Revizija: 23.2. 2026