Mušmula 'Bredase Reus' Mespilus germanica 'Bredase Reus'

Detaljan opis proizvoda

Mušmula 'Bredase Reus' - nizozemska krupnoplodna sorta. Izvorno stablo raslo je u okolici Brede u Nizozemskoj, a sorta se proširila u 20. stoljeću kao bujniji, rodni oblik mušmule s krupnijim plodovima. Vrsta Mespilus germanica potječe iz jugoistočne Europe, Male Azije, Kavkaza i jugozapadne Azije, gdje se stoljećima uzgaja zbog plodova koji dozrijevaju kasno u jesen. 'Bredase Reus' raste nešto bujnije od osnovne vrste i oblikuje manje stablo ili velik grm snažnih skeletnih grana i nepravilne, raširene krošnje. Listovi su duguljasti do obrnuto jajoliki, sitno pilasti, u mladosti mekano dlakavi, zasićeno zelene boje. U jesen se boje u crvenkastosmeđe, bakrene i zlatnožute tonove. U svibnju i lipnju razvija pojedinačne bijele cvjetove promjera oko 4–5 cm, koji privlače pčele i druge oprašivače. Sorta je samooplodna. Plodovi su krupniji nego kod obične mušmule, često promjera 3,5–6 cm, zelenkastosmeđi do hrđastosmeđi. Berba se obavlja u listopadu i studenom, a čvrsti i trpki plodovi ostavljaju se da omekšaju nakon smrzavanja ili tijekom skladištenja. Nakon odležavanja meso ploda postaje mekano, slatko i aromatično, s notama kruške i jabuke te blagim začinskim tonom. Sadrži vlakna, pektine, organske kiseline, tanine, mineralne tvari i antioksidanse. Koristi se za želee, pire, pekmez, marmelade, deserte, umake i voćna vina.

Uzgoj: Preporučuje se sunčan do blago zasjenjen položaj zaštićen od izrazito hladnih vjetrova. Mušmula najbolje uspijeva u dubljim, srednje teškim, humusnim i dobro propusnim tlima s dovoljno kalcija, reakcije od blago kisele do blago lužnate, približno u rasponu pH 6–7,5. Zahvaljujući dubljem korijenovom sustavu podnosi i razdoblja suše, no u prvim godinama nakon sadnje dobro joj dolazi redovito zalijevanje. Otpornost na mraz kreće se približno oko −20 °C, odrasla stabla podnose i kratkotrajne padove temperature ispod te vrijednosti, a cvjetovi koji se otvaraju u svibnju relativno su malo ugroženi kasnim proljetnim mrazevima. Stabla se najčešće sade u jesen, od listopada do studenog, ili u proljeće, od ožujka do travnja, uz razmak sadnje približno 3–4 m od ostalih drvenastih biljaka. Iako je sorta samooplodna, za sigurnije zametanje plodova i redovit urod korisna je sadnja više stabala ili uklapanje u mješoviti voćnjak. Rez je umjeren, u prvim godinama riječ je prije svega o uzgojnom oblikovanju krošnje, a kasnije o povremenom prorjeđivanju i uklanjanju grana koje zgušnjavaju krošnju ili su oštećene. Za prihranu se pokazuje korisnim svake godine dodati kompost ili dobro razgrađeni stajski gnoj u zoni ispod krošnje, tlo se održava rahlim, a preporučuje se i malčiranje organskim materijalom, koje smanjuje isparavanje vode i potiče život u tlu. Od bolesti se mogu pojaviti krastavost ili monilija plodova, a prevencija su prozračna krošnja i pravodobno skupljanje otpalih plodova. Mušmula u cjelini djeluje kao nezahtjevna, dugovječna drvenasta biljka koja spaja ukrasnu vrijednost s mogućnošću prerade jesenskih plodova.

Autor: Kristýna | Revizija: 30.06. 2026