Močvarna kaljužnica - Caltha palustris Caltha palustris

Detaljan opis proizvoda

Močvarna kaljužnica - domaća vrsta iz porodice žabnjaka, rasprostranjena u močvarnim staništima umjerenog i hladnog pojasa sjeverne polutke. U prirodi raste na izvorištima, u johovim šumama, uz potoke i na rubovima bara, gdje joj korijenje leži u humusnom mulju. U vrtu oblikuje busen s kratkim podankom, obično visok 20–40 cm i širok 40–50 cm. Listovi su sjajno zeleni, bubrežasti do srcoliki, s dugim peteljkama, a nakon cvatnje drže nasad na okupu poput zelenog jastuka. Od travnja do svibnja iznad lišća se uzdižu stabljike s pojedinačnim cvjetovima promjera otprilike 3–5 cm, žarko žutima i upadljivima i za oblačna dana. Cvjetovi ranim oprašivačima pružaju pelud i nektar, a u kompoziciji se skladno nadovezuju na paprati, hoste, brunere ili jaglace. Biljka je bez trnova, otrovna pri gutanju, a sok može nadražiti osjetljivu kožu. Botanički gledano, cvijet čine obojeni lapovi koji preuzimaju ulogu ocvijeća, dok se u sredini nalazi vijenac prašnika i sitni tučci. Nakon cvatnje razvija se plodni skup mjehunaca sa sjemenkama koje voda u vlažnim dijelovima vrta može spontano raznijeti. Na mjestima s prirodno vlažnom mikroklimom djeluje kao prijelaz između vodene površine i viših trajnica, nježno uokviruje kamenje i trulo drvo, a u proljeće stvara jasan, pravilan ritam žutih točaka.

Uzgoj: Sadi se na puno sunce ili u polusjenu, u sjeni slabije cvjeta. Ključno je trajno vlažno do mokro tlo s većim udjelom humusa, a prikladna je i sadnja u plitku vodu uz obalu. Reakcija tla najpouzdanija je u rasponu pH 6,0–7,5. Biljke se sade od ožujka do listopada, a najbrže se primaju u proljeće ili početkom jeseni. Preporučeni razmak sadnje je 35–40 cm, što odgovara otprilike 7 kom po m². Prihrana kompostom u proljeće potiče cvatnju i gustoću lišća, a ljeti nasad ne podnosi dugotrajno isušivanje. Nakon cvatnje cvjetne stabljike mogu se ukloniti kako bi se ograničilo širenje samosijanjem. U našim uvjetima močvarna kaljužnica otporna je na mraz otprilike do -34 °C i prezimljava i uz vodu. Od štetnika se javljaju puževi, a u zgusnutim nasadima mogu se pojaviti pjegavost lista ili hrđa, obično pri slabom strujanju zraka. U posudama se koristi teži, glinastiji supstrat s dodatkom komposta, a drenaža se izvodi umjereno jer korijenje zahtijeva stalnu vlagu. Zalijevanje treba biti redovito, a površina se može prekriti lisnatim kompostom ili sječkom kako bi se smanjilo isušivanje. U blizini jezeraca korisno je računati s kolebanjem razine vode, jer biljka kratkotrajno plavljenje podnosi bolje od suše. Pri pojavi pjegavosti lista pomaže prorjeđivanje nasada i izbjegavanje zalijevanja po lišću, kako bi se listovi brže osušili.

Autor: Nikol | Revizija: 19.1. 2026