Mnogocvjetna glicinija 'Violacea Plena' Wisteria floribunda 'Violacea Plena'

Detaljan opis proizvoda

Mnogocvjetna glicinija 'Violacea Plena' - vrlo lijep i omiljen kultivar koji se ističe punim, blago mirisnim cvjetovima složenima u duge grozdove. Unutar svakoga grozda cvjetovi se otvaraju postupno od donjeg dijela prema vrhu, pa dojam cvatnje neprekinuto traje nekoliko dana. Cvatovi su obično dugi 30–40 cm, bojom prelaze od tamnije ljubičaste prema lavandinim tonovima i pri odcvatanju posvjetljuju. Listovi su neparno perasti, dugi oko 25–35 cm, u proljeće svježe zeleni, a u jesen poprimaju žute tonove. Uz čvrst oslonac obično doseže visinu 6–10 m i širinu 3–5 m, ovisno o oblikovanju. U srednjoeuropskim uvjetima cvate uglavnom istodobno s listanjem od svibnja do lipnja, a kao kasniji kultivar često izbjegne kasne mrazeve. Nakon cvatnje razvija baršunasto dlakave mahune sa sjemenkama, a svi dijelovi biljke su otrovni. U vrtnim kompozicijama primjenjuje se na pergolama, lukovima i osunčanim zidovima, gdje njezini ljubičasti grozdovi stvaraju izrazit okomit motiv. Skladno se slaže s klematisima koji cvatu od ljeta, s ružama nježnih nijansi i s drvenastim biljkama dekorativnog lišća koje naglašavaju kontrast oblika.

Uzgoj: Glicinija za rast treba snažan oslonac, uz napomenu da za nekoliko godina može narasti i do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važna je dodatna gnojidba gnojivom s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Za zimu je u prvim godinama preporučljivo biljku prekriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje lonac s biljkom uranja se u posudu s vodom dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prije rasla. Sadnja se provodi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu 25 cm, zakidaju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada zakinuti izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno zakidaju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rez, jer pojačano stvaranje cvjetonosnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućim rezom sprječava neželjeni rast.

Autor: Nikol | Revizija: 12.11.2025