Mnogocvjetna glicinija 'Shiro-Noda' Wisteria floribunda 'Shiro-Noda'

Detaljan opis proizvoda

Mnogocvjetna glicinija 'Shiro-Noda' - japanska glicinija podrijetlom s rubova svijetlih šuma i toplijih padina s humusnim, dobro propusnim tlom. Ističe se čisto bijelim, nježno mirisnim cvjetovima složenima u duge povijene grozdove. U svakom se grozdu pupoljci otvaraju postupno odozdo prema gore, pa dojam cvatnje traje nekoliko dana. Izboji se uvijaju u smjeru kazaljke na satu. Uz čvrst oslonac obično doseže 4–8 m visine i 2,5–4 m širine, ovisno o načinu oblikovanja i rezidbe. Neparno perasti listovi dugi 25–35 cm u proljeće su svježe zeleni, a u jesen se boje žuto. U svibnju i lipnju nosi grozdove duge obično 40–60 cm i najčešće cvjeta istodobno s listanjem, što naglašava bijelu boju na zelenoj pozadini. Na zaštićenim, toplim položajima u vrućem ljetu pojavljuje se i slabiji drugi val cvjetova. Nakon cvatnje razvijaju se baršunasto dlakave mahune sa sjemenkama, a svi dijelovi biljke su otrovni. U vrtnoj kompoziciji 'Shiro-Noda' dolazi do izražaja na pergolama, lukovima i sunčanim zidovima, gdje bijeli grozdovi stvaraju lagan kontrast tamnijem lišću. Dobro se kombinira s klematisima koji cvatu od ljeta te s ružama nježnih tonova. Za razliku od kineske glicinije obično cvjeta istodobno s listanjem i nešto kasnije, što u našim uvjetima smanjuje opasnost od oštećenja pupoljaka kasnim mrazevima.

Uzgoj: Glicinija za rast treba snažan oslonac, a treba računati s time da za nekoliko godina može narasti i do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važna je prihrana gnojivom s kalijem kako bi tkiva do jeseni dozrela. Za zimu se u prvim godinama preporučuje pokriti biljku granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje lonac s biljkom uranja se u posudu s vodom dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prethodno rasla. Biljka se sadi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji se glavni izboj skraćuje na 50-70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista (oni kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz skraćenih bočnih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu 25 cm, zakidaju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dva puta, kada zakinuti izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, zakidaju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno zakidaju mladice dulje od 25 cm. Sljedećih godina glicinija obično više ne treba rezidbu jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj prijeđe željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućom rezidbom sprječava neželjeni rast.

Autor: Nikol | Revizija: 12.11.2025