Mnogocvjetna glicinija 'Multijuga' Wisteria floribunda 'Multijuga'

Detaljan opis proizvoda

Mnogocvjetna glicinija 'Multijuga' - sin. Macrobotrys. Doista atraktivna glicinija. Cijenjena je zbog iznimno dugih, svijetloljubičastih grozdova s nježnim žutim okom. Cvjetovi se otvaraju postupno od osnove prema vrhu, pa se cvatnja neprekinuto nastavlja nekoliko dana. Na čvrstoj potpori obično doseže 6–10 m visine i 3–5 m širine, ovisno o načinu vođenja i rezu. Izboji se ovijaju u smjeru kazaljke na satu. Neparno perasti listovi dugi 25–35 cm u proljeće su svježe zeleni, a u jesen požute. U svibnju i lipnju razvija povijene cvatove obično duge 80–130 cm, a na zaštićenim, toplim položajima pridružuje se slabije ljetno docvjetavanje. Cvjetove rado posjećuju bumbari i pčele. Nakon cvatnje razvijaju se baršunasto dlakave mahune sa sjemenkama, a svi dijelovi biljke štetni su ako se progutaju. U vrtnoj kompoziciji ističe se na pergolama, lukovima i sunčanim zidovima, gdje iznimna duljina grozdova stvara upečatljiv, pokretan zastor. Dobro se slaže s klematisima koji cvjetaju od ljeta te s ružama nježnih tonova. U usporedbi s kineskom glicinijom cvjeta istodobno s listanjem i obično nešto kasnije, što u srednjoeuropskoj klimi smanjuje rizik da kasni mrazevi oštete pupoljke.

Uzgoj: Gliciniji je za rast potrebna čvrsta potpora, uz računanje s time da za nekoliko godina može narasti i do 10 metara. Sadi se na topao i sunčan položaj. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važno je prihraniti ih gnojivom s kalijem kako bi tkiva do jeseni sazrela. Prvih godina preporučuje se biljku za zimu prekriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje lonac s biljkom uranja se u posudu s vodom dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1-2 cm dublje nego što je prije rasla. Sadi se najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: Glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez koje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50-70 cm, a bočni izboji prikraćuju se na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, uštipnu se iza 3. do 4. lista (izboji kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, uštipnu se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada uštipnuti izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj uopće se ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, uštipnu se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim bi se granama trebali nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Ako su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama formiraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno uštipuju mladice dulje od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rez jer pojačano stvaranje cvjetonosnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, vezivanjem se usmjerava u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka neželjeni rast sprječava se još samo rezom održavanja.

Autor: Nikol | Revizija: 12.11.2025