Mnogocvjetna glicinija 'Longissima Alba' Wisteria floribunda 'Longissima Alba'

Detaljan opis proizvoda

Mnogocvjetna glicinija 'Longissima Alba'  - selekcionirani oblik japanske glicinije, koja prirodno raste na rubovima svijetlih šuma i toplijim padinama s humusnim, dobro dreniranim tlima. Kultivar je cijenjen zbog čisto bijelih, nježno mirisnih cvjetova u dugim, povijenim grozdovima. Pojedinačni cvjetovi u cvatu otvaraju se postupno od baze prema vrhu, pa cvatnja neprekinuto traje nekoliko dana. Grozdovi su obično dugi oko 50–70 cm, a na zaštićenim, toplijim mjestima njihov je učinak posebno izražen. Cvjeta najčešće u svibnju i lipnju istodobno s listanjem, što naglašava plastičan dojam bijelih cvjetova na svježe zelenoj pozadini. Listovi su neparno perasti, dugi oko 25–35 cm, u proljeće svijetlozeleni, a u jesen poprimaju žute tonove. Mladice se ovijaju u smjeru kazaljke na satu, što je tipično za japansku gliciniju. Uz čvrst oslonac doseže visinu od oko 4–8 m i širinu od 2,5–4 m, ovisno o načinu vođenja i rezidbi. Cvjetove rado posjećuju bumbari i pčele. Nakon cvatnje razvijaju se baršunasto dlakave mahune sa sjemenkama. Svi dijelovi biljke štetni su ako se progutaju, stoga se preporučuje sadnja izvan neposrednih dječjih igrališta. U vrtnoj kompoziciji ističe se na pergolama, lukovima i sunčanim zidovima, gdje bijeli zastori cvjetova unose lagan kontrast tamnijem lišću i lijepo se slažu s ljetnim plamencima ili ružama nježnih tonova. 

Uzgoj: Glicinija za rast treba snažan oslonac, a valja računati s time da za nekoliko godina može narasti i do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama je potrebna posebna njega, redovita gnojidba i zalijevanje, a sredinom ljeta važno je prihraniti ih gnojivom s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Prvih godina preporučuje se biljku prije zime pokriti granama četinjača. U oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se supstrat temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1–2 cm dublje nego što je prethodno rasla. Biljka se sadi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rezidba: glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50–70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, pinciraju se iza 3. do 4. lista (izboji kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz skraćenih bočnih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu od 25 cm, pinciraju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetna rezidba ponavlja se još dva puta, kada pincirani izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazevi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, pinciraju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Ako su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno pinciraju mladice dulje od 25 cm. Sljedećih godina glicinija obično više ne treba rezidbu jer pojačano stvaranje cvjetnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, privezuje se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka nepoželjan rast sprječava se samo rezidbom održavanja.

Autor: Nikol | Revizija: 12.11.2025