Mnogocvjetna glicinija 'Honbeni' Wisteria floribunda 'Honbeni'

Detaljan opis proizvoda

Mnogocvjetna glicinija 'Honbeni' - kultivar 'Honbeni' omiljen je zbog ružičaste nijanse nježno mirisnih cvjetova i ujednačenog ritma cvatnje u grozdu, od baze prema vrhu. Izboji se ovijaju u smjeru kazaljke na satu, što je tipično za W. floribunda. Na čvrstoj potpori obično doseže visinu oko 6–10 m i širinu 3–5 m, ovisno o vođenju i rezidbi. Listovi su neparno perasti, dugi približno 25–35 cm, u proljeće svježe zeleni, a u jesen požute. U svibnju i lipnju razvija povijene, mirisne grozdove duge otprilike 40–60 cm, u kojima se pojedinačni cvjetovi ružičastog do blijedo malinastog tona s tamnijom lađicom postupno otvaraju. Cvjetove rado posjećuju bumbari i pčele, pa sadnja djeluje živo. Nakon cvatnje razvijaju se baršunasto dlakave mahune sa sjemenkama. Svi dijelovi biljke su otrovni. U vrtnoj kompoziciji 'Honbeni' dolazi do izražaja na pergolama, lukovima i sunčanim zidovima, gdje se ružičasti grozdovi lijepo slažu s plamencima kasnog ljeta ili s ružama nježnih nijansi. U odnosu na kinesku gliciniju cvate kasnije i istodobno s listanjem, što u uvjetima srednje Europe smanjuje rizik od oštećenja pupoljaka kasnim mrazovima i povećava sigurnost cvatnje.

Uzgoj: Glicinija za rast treba čvrstu potporu, a valja računati s tim da za nekoliko godina može narasti do 10 metara. Sadi se na toplo i sunčano mjesto. Prve 2 do 3 godine glicinijama se posvećuje posebna njega, redovito se gnoje i zalijevaju, a sredinom ljeta važna je prihrana gnojivom s kalijem kako bi tkiva u jesen dozrela. Zimi se u prvim godinama preporučuje pokriti biljku granama četinjača. U vrlo oštrim zimama može promrznuti, ali obično ponovno potjera. Prije sadnje posuda s biljkom uranja se u vodu dok se temeljito ne natopi. Iskopa se jama dimenzija 40x40x40 cm, na dno se stavi sloj dobro razgrađenog stajskog gnoja ili komposta debljine 10 cm i biljka se posadi. Sadi se 1–2 cm dublje nego što je prvotno rasla. Preporučuje se saditi najmanje 30 cm od zida ili druge biljke. Rez: glicinije zahtijevaju redovitu rezidbu, bez nje bi mogle procvjetati tek nakon 15 godina. Pri sadnji glavni se izboj skraćuje na 50–70 cm, a bočni izboji na 3 pupa. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista (kraći od 15 cm ne skraćuju se). Glavna mladica se ne skraćuje. Kada mladice izrasle iz bočnih skraćenih jednogodišnjih izboja dosegnu duljinu 25 cm, prikraćuju se iza 5. do 6. lista, a kraće se ostavljaju. Ljetni rez ponavlja se još dvaput, kada prikraćeni izboji dosegnu 15 do 20 cm. Glavna mladica ostavlja se da slobodno raste. Druge godine u rano proljeće, kada više ne prijete mrazovi, izboji izrasli prethodne godine režu se iza 5. do 6. pupa, a kraće grančice se ne režu. Vršni izboj se uopće ne reže. Tijekom vegetacije, kada bočni jednogodišnji izboji dosegnu 25 cm, prikraćuju se iza 3. do 4. lista. To se ponavlja kad god mladice dosegnu 25 cm. Glavna mladica ostavlja se da raste. Treće godine nakon sadnje na bočnim granama trebali bi se nalaziti cvjetni pupovi na dvogodišnjem drvu prošlogodišnjih izboja. Kada su produžni izboji dugi i snažni, u rano proljeće skraćuju se iza 5. do 6. pupa, svi ostali ispod glavnog izboja skraćuju se iza 3. do 4. pupa, a kraći i slabiji izboji koji rastu koso i vodoravno ostavljaju se jer se na tim grančicama stvaraju cvjetni pupovi. Ljeti se ponovno prikraćuju mladice duže od 25 cm. U sljedećim godinama glicinija obično više ne treba rezidbu jer pojačano stvaranje cvjetonosnih grančica slabi rast. Kada vršni izboj premaši željenu visinu, priveže se u vodoravan položaj. Kod starijih biljaka samo se održavajućim rezom sprječava neželjeni rast. 

Autor: Nikol | Revizija: 12.11.2025