Mirišljava večernica 'Violet' - Hesperis matronalis 'Violet' Hesperis matronalis 'Violet'

Detaljan opis proizvoda

Mirišljava večernica 'Violet' - viša, dvogodišnja do višegodišnja zeljasta biljka koja u prirodi raste na rubovima šuma, u šikarama i na vlažnijim livadama s hranjivijim tlom, često i na vapnenastijoj podlozi. U našim uvjetima uzgaja se kao dvogodišnjica ili kratkovječna trajnica koja prezimljava u prizemnoj rozeti i u proljeće brzo potjera cvjetne stabljike. Kultivar 'Violet' cijenjen je zbog zasićeno ljubičastih cvjetova i izrazitog slatkog mirisa koji se pojačava predvečer i nakon sumraka. Od svibnja do srpnja razvija rahle metlice od mnogo četverolatičnih cvjetova promjera približno 2–3 cm. Stabljike su uspravne i dlakave, listovi kopljasti do duguljasti, srednje zeleni i na dodir lagano hrapavi. Biljke obično dosežu 70–90 cm, a u dobrom tlu mogu djelovati robusnije, dok širina busena iznosi oko 30–45 cm. Cvjetovi pružaju nektar i pelud oprašivačima, posjećuju ih pčele, leptiri i noćni leptiri, a cvatovi se koriste i kao rezano cvijeće za kratkotrajne aranžmane. U kompoziciji se lijepo slaže s pakujcima, božurima, kaduljama, mačjom metvicom, iglicama ili ukrasnim travama, gdje unosi prirodan, pomalo seoski naglasak. Nakon cvatnje razvija uske komuške sa sjemenom, zahvaljujući kojima se često sama rasijava i na povoljnim mjestima može postupno podivljati.

Uzgoj: Zahtijeva puno sunce do polusjene, a u sušnijim vrtovima bolje uspijeva u laganoj sjeni. Odgovara joj hranjivo, humusno i propusno tlo ujednačene vlažnosti, dok dugotrajno prevlaživanje povećava rizik od truleži i slabije cvatnje. Najbolje raste u neutralnom do blago lužnatom tlu, izrazito kiselo stanište joj ne pogoduje, a praktični raspon pH iznosi približno 6,5–8,0. Sadnja iz kontejnera prikladna je od ožujka do listopada, a razmak sadnje od oko 30–35 cm odgovara 7–9 biljaka po m². Zalijevanje je važno uglavnom nakon sadnje i u razdoblju stvaranja pupoljaka, a umjereni malč od lisne zemlje ili komposta održava vlagu i suzbija korov. Gnojidba se obično provodi u proljeće kompostom ili umjerenom dozom složenog gnojiva, jer višak dušika potiče lišće na račun cvjetova i povećava lomljivost stabljika. Nakon cvatnje uklanjaju se ocvale metlice, ako cilj nije samorasijavanje, čime se ujedno produljuje dekorativnost nasada. Kod dvogodišnjih biljaka dio nasada obnavlja se sjetvom ili ostavljanjem nekoliko komuški kako bi se cvatnja nastavljala svake godine. Otpornost razvijenih biljaka na mraz obično se navodi približno do -20 °C, dok je u posudama osjetljivija korijenova gruda pa se primjenjuje zimska zaštita od promrzavanja i prevlaživanja. Od bolesti se mogu pojaviti pepelnica i pjegavosti, od štetnika lisne uši i buhači, a mlade rozete ponekad oštećuju puževi. Cvjetovi se koriste kao dekoracija.

Autor: Nikol | Revizija: 27.1. 2026