Metličasta hortenzija 'Polestar' Hydrangea paniculata 'Polestar'

Detaljan opis proizvoda

Metličasta hortenzija 'Polestar' - nizak listopadan kultivar metličaste hortenzije koji je u Nizozemskoj uzgojio Arjen Bregman. Nastao je 2006. slobodnim oprašivanjem sijanaca dobivenih od kultivara 'Dharuma', a na europsko tržište uveden je 2016. godine. Godine 2018. osvojio je zlatnu medalju i priznanje Best Novelty na sajmu Garden Trials and Trade. Oblikuje gust, zaobljen grm koji obično doseže 50–60 cm visine i sličnu širinu, a u povoljnim uvjetima može biti nešto širi. Manji jajasti listovi imaju pilast rub i tamnozelenu boju. Kultivar pripada najranije cvatućim metličastim hortenzijama. Prvi se pupoljci mogu pojaviti već krajem svibnja, a od lipnja do rujna otvaraju se prozračni, plosnato stožasti do zaobljeni cvatovi sastavljeni od upadljivih sterilnih i sitnih plodnih cvjetova. U početku su bijeli do zelenkastobijeli, ljeti prelaze preko starinske ružičaste i lososove u tamnoružičastu, koja potkraj sezone može djelovati gotovo crveno. Plodne cvjetove posjećuju pčele i drugi kukci oprašivači. Zbog niskog rasta kultivar je prikladan za posude, predvrtove, niske skupine, obrube staza i manje vrtove, gdje ne zaklanja okolne biljke. Lijepo se kombinira s heuherama, mačjom metvicom, niskim travama, rudbekijama i trajnicama pokrivačicama tla.

Metličasta hortenzija lijepa je biljna vrsta iz porodice Hydrangeaceae. Podrijetlom je iz jugoistočne Kine i Japana, a prirodno raste uz rubove bambusovih sastojina i uz svijetle šume pokraj vodotoka. Ovaj grm često doseže visinu od 1,5 do 3 m. Listovi su naizmjenični, šiljasti i nazubljeni. Karakteristični su stožasti cvatovi sastavljeni od mnoštva sitnih cvjetova. Cvjetovi se u početku pojavljuju bijeli, a postupno poprimaju nijanse ružičaste i crvene ovisno o razvoju cvata. Metličasta hortenzija dobro uspijeva na dobro dreniranim tlima uz dovoljno sunčeve svjetlosti ili u polusjeni. Iako je otporna na niže temperature, optimalni uvjeti rasta povezani su s toplijom klimom. Zahtijeva redovito zalijevanje i najbolje joj odgovara tlo neutralnog do blago kiselog pH. Vrijeme cvatnje pada u ljetne i ranojesenske mjesece, a cvjetovi se na biljci mogu dugo zadržati. Cvjetovi privlače oprašivače poput leptira, čime pridonose bioraznolikosti vrta. Metličasta hortenzija često se koristi u vrtnoj arhitekturi i krajobraznom uređenju zbog svoje estetske vrijednosti. Omiljena je i za rezano cvijeće te za sušenje cvjetova koji nalaze primjenu u dekorativnoj umjetnosti. Sposobnošću prilagodbe različitim uvjetima uzgoja i izvanrednim izgledom metličasta hortenzija stekla je priznanje vrtlara, krajobraznih arhitekata i ljubitelja biljaka. Riječ je o jedinstvenoj biljci koja ne obogaćuje samo izgled vrta, nego pruža i biološku i ekološku vrijednost.

Uzgoj:  Metličaste hortenzije u našim su vrtovima vrlo omiljene zbog nezahtjevnosti i visoke otpornosti na mraz, koja doseže i –30 °C. Za razliku od drugih vrsta cvatu na novom drvu, što znači da ih zimski mraz ne lišava cvjetova. Najbolje uspijevaju na sunčanom položaju, gdje cvatu najobilnije, ali bez problema podnose i polusjenu. Što se tla tiče, metličaste hortenzije vrlo su prilagodljive i ne zahtijevaju izrazito kiseo supstrat. Najbolje rastu u blago kiseloj do neutralnoj humusnoj zemlji koja dobro zadržava vlagu, ali nije trajno prevlažna. Za razliku od velelisnih hortenzija, ovdje pH tla ni na koji način ne utječe na boju cvjetova. Ona se mijenja prirodno sa starošću cvijeta i padom temperatura, a konačna nijansa ovisi o pojedinom kultivaru. Dok neki kultivari do jeseni ostaju snježnobijeli ili limetastozeleni, drugi poprimaju nježnoružičastu boju, a treći, poput 'Vanilla Fraise' ili 'Wim's Red', prelaze sve do zasićenih vinskocrvenih tonova. Ključna im je dovoljna vlaga, zato zahtijevaju redovito i obilno zalijevanje, osobito u ljetnim mjesecima, pri čemu bi se tlo između zalijevanja trebalo tek lagano prosušiti. Površinu oko grmova idealno je malčirati korom ili sječkom, što štiti korijenje od pregrijavanja i smanjuje isparavanje. Gnojidba se provodi od proljeća do sredine ljeta gnojivima za cvatuće drvenaste biljke ili kompostom, a od kolovoza se unos dušika smanjuje kako bi izboji do zime stigli odrvenjeti. Temelj uspjeha je dubok proljetni rez koji se provodi u predproljeće, obično krajem veljače ili u ožujku, kada se prošlogodišnji izboji skraćuju na dva do tri para pupova. Time se postiže gust grm, čvrste stabljike i veliki cvatovi. Pri uzgoju u posudama potrebno je odabrati dovoljno velike posude s odvodom i kvalitetan humusni supstrat, a posudu je preporučljivo za zimu izolirati. Prevencija bolesti i štetnika prije svega je prozračan položaj i zalijevanje usmjereno izravno na korijen, a ne na listove.

Više na:  Upute za uzgoj hortenzija

Autor: Jana | Revizija: 01. 08. 2026