Lovorvišnja 'Ivory' Prunus laurocerasus 'Ivory'

Detaljan opis proizvoda

Lovorvišnja 'Ivory' - nastala je kao prirodna mutacija pupa kultivara 'Caucasica'. Oblikuje gust, uspravan do široko raširen grm visok približno 1,5–3 m i širok 1–2 m. Godišnje priraste oko 30–40 cm i dobro se grana od osnove. Kožasti, eliptični do ovalni listovi dugi su 10–12 cm, tamnozeleni i nepravilno poprskani krem-bijelim do gotovo čisto bijelim mrljama. Na mladim listovima šara je najizraženija, a starije lišće s vremenom može pozelenjeti. U travnju i svibnju pojavljuju se uspravni grozdovi sitnih bijelih cvjetova slatkog mirisa koji podsjeća na jorgovan. Cvjetovi oprašivačima pružaju pelud i nektar. Nakon oprašivanja mogu se razviti crvene, kasnije sjajno crne koštunice. Nisu namijenjene konzumaciji. Listovi, sjemenke i ostali dijelovi biljke sadrže cijanogene glikozide i otrovni su ako se progutaju. Kultivar se ističe kao svijetli akcent u skupinama grmlja, predvrtovima, živicama i posudama.

Uzgoj: Lovorvišnje preferiraju sunčan do polusjenovit položaj. Izravno podnevno sunce mladim biljkama može biti prejako, pa se preporučuje lagana sjena. Zahtijevaju dobro propusno, blago kiselo do neutralno tlo (pH 6–7). Ne odgovaraju im teška glinasta tla u kojima prijeti prevlaživanje korijena. Optimalno je lagano ilovasto tlo s dodatkom komposta ili pijeska radi bolje drenaže. Za posude se preporučuje kvalitetan vrtni supstrat pomiješan s perlitom ili pijeskom. Vole redovito zalijevanje, osobito u prvim godinama nakon sadnje. Tlo treba biti vlažno, ali ne prevlažno. U proljeće i ljeto preporučuje se gnojidba jednom mjesečno uravnoteženim tekućim gnojivom za zimzelene biljke. U posudama je tijekom vegetacije korisno dodati i blago kiselo gnojivo, primjerice za rododendrone, kako bi se potaknula zdrava zelena boja listova. Dobro podnose rez i oblikovanje, koje potiče gust rast. Najbolje vrijeme za lagano oblikovanje je proljeće, nakon posljednjih mrazeva. Živica se može šišati tijekom vegetacije kako bi zadržala kompaktan oblik. Za pojedinačne biljke vrijedi minimalni razmak sadnje od 1,5–2 metra kako bi se grmovi mogli prirodno razviti. Pri sadnji živice biraju se razmaci od 50–70 cm za gustu živicu. Najčešće su potpuno otporne na mraz.

Autor: Nikol | Revizija: 30.7. 2026