Lovorvišnja 'Gajo' Prunus laurocerasus 'Gajo'

Detaljan opis proizvoda

Lovorvišnja 'Gajo' - zimzeleni grm kompaktnog i kuglastog habitusa. Tvori patuljast, gust, široko polukuglast do razgranat grm visok približno 50–80 cm i širok 80–100 cm. Raste sporo, dobro se grana od osnove i zadržava kompaktan oblik bez čestog reza. Kožasti listovi uski su eliptični do kopljasti, dugi oko 4 cm i široki 2 cm, tamnozeleni i izrazito sjajni. U usporedbi s kultivarom 'Otto Luyken' otprilike su upola kraći. U travnju i svibnju pojavljuju se uspravni grozdovi sitnih bijelih cvjetova snažnog slatkog mirisa. Pčelama, bumbarima i osolikim muhama pružaju pelud i nektar. Uz povoljno vrijeme može slabije procvjetati i u jesen. Nakon oprašivanja razvijaju se sitne crvene, kasnije crne koštunice. Nisu namijenjene konzumaciji. Listovi, sjemenke i drugi dijelovi biljke sadrže cijanogene glikozide i otrovni su ako se progutaju. Kultivar dolazi do izražaja u niskim živicama, rubovima, predvrtovima, kamenjarima, skupinama i posudama.

Uzgoj: Lovorvišnjama odgovara sunčan do polusjenovit položaj. Izravno podnevno sunce može biti prejako za mlade biljke, stoga se preporučuje osigurati laganu sjenu. Zahtijevaju dobro propusno, blago kiselo do neutralno tlo (pH 6–7). Ne odgovaraju im teška glinasta tla u kojima prijeti prevlaživanje korijena. Optimalno je lagano ilovasto tlo uz dodatak komposta ili pijeska za bolju drenažu. Za posude se preporučuje kvalitetan vrtni supstrat pomiješan s perlitom ili pijeskom. Odgovara im redovito zalijevanje, osobito u prvim godinama nakon sadnje. Tlo treba biti vlažno, ali ne prevlažno. U proljeće i ljeto preporučuje se gnojidba jednom mjesečno uravnoteženim tekućim gnojivom za zimzelene biljke. U posudama je tijekom vegetacije korisno dodati i blago kiselo gnojivo, primjerice za rododendrone, kako bi se potaknula zdrava zelena boja listova. Dobro podnose rez i oblikovanje, što potiče gust rast. Najbolje vrijeme za lagano oblikovanje rezom je proljeće, nakon posljednjih mrazova. Živica se može šišati tijekom vegetacije kako bi zadržala kompaktan oblik. Za pojedinačne biljke vrijedi najmanji razmak sadnje od 1,5–2 metra kako bi se grmovi mogli prirodno razviti. Pri sadnji živice biraju se razmaci od 50–70 cm za gustu živicu. Najčešće su potpuno otporne na mraz.

Autor: Nikol | Revizija: 30.7. 2026