Lovorvišnja 'Bonaparte' Prunus laurocerasus 'Bonaparte'

Detaljan opis proizvoda

Lovorvišnja 'Bonaparte'  - potječe iz jugoistočne Europe i Male Azije, a u vrtovima se uzgaja zbog zimzelenih, kožastih listova i brzog stvaranja zaklona. Kultivar 'Bonaparte' licencijski je zaštićena selekcija koja se vodi i pod oznakom 'Flippi01'. Povezuje se s pronalazačem Adrianom Straverom, a u nizozemskim rasadnicima cijeni se zbog uskog rasta. Odlikuje se stupastim habitusom i gustim grananjem, pa i bez širenja u širinu oblikuje neprekinut zeleni zid za živice, a dobro se ističe i kao soliter. Odrasli grm obično doseže visinu od oko 2,5–3 m i širinu od 0,7–1,2 m, a u slobodnom rastu može narasti do približno 3,5 m. Listovi su tamnozeleni, sjajni i čvrsti, a proljetni prirast lista u bakrenobrončanim tonovima i postupno pozeleni. U travnju i svibnju pojavljuju se uspravni grozdovi sitnih krem-bijelih cvjetova dugi oko 10–15 cm, mjestimično s nježnim ružičastim odsjajem i laganim mirisom. Krajem ljeta do jeseni dozrijevaju okrugle crne koštunice koje nisu namijenjene konzumaciji. Biljka je otrovna, osobito listovi i sjemenke koji sadrže cijanogene glikozide. Idealna je za živice, a lijepo izgleda i kao soliter. 

Uzgoj: Najbolje uspijeva na suncu do polusjene, a u toplijim krajevima podnosi i svjetliju sjenu. Za sigurno prezimljavanje prikladni su zavjetrina i zaštićena mikroklima, podalje od isušujućeg vjetra i oštrog sunca u kasnu zimu. Odgovara joj humusno, hranjivo i propusno tlo ujednačene vlažnosti. Dugotrajno prevlaživanje povećava rizik od odumiranja korijena, zato je važna drenaža. Preporučuje se pH od približno 5,5 do 7,0. Sadnja se obično provodi od ožujka do studenoga, ovisno o vremenu. Nakon sadnje ključno je redovito zalijevanje, a kod zimzelenih biljaka i zimsko zalijevanje tijekom odmrzavanja. Nakon ukorjenjivanja podnosi kratkotrajna sušna razdoblja, no dulja suša može se očitovati sušenjem rubova listova, pa pomaže cjelogodišnji malč od kore ili lisnog komposta. Proljetna gnojidba kompostom ili sporotopivim gnojivom za zimzelene drvenaste biljke potiče gustoću lišća, a prekomjerna gnojidba dušikom povećava sklonost promrzavanju. Rez dobro podnosi, a kod živica se najčešće provodi nakon cvatnje ili krajem ljeta. Cvatnja je u pravilu u travnju i svibnju, a tamni plodovi dozrijevaju krajem ljeta do jeseni i nisu namijenjeni konzumaciji. Otpornost na mraz prema izvorima najčešće se navodi u rasponu od –15 do –23 °C, otporniji kultivari mogu biti ocijenjeni i niže, a mladim nasadima koristi malč. Za živicu se ostavlja razmak sadnje od približno 50–80 cm, ovisno o bujnosti kultivara. U posudi se uzgaja u većem volumenu supstrata s drenažom, uz redovito zalijevanje i zimsku zaštitu posude od promrzavanja. Od bolesti se mogu pojaviti pjegavost i šupljikavost lišća, a od štetnika lisne uši ili pipe (Otiorhynchus). Probleme smanjuju položaj bez prevlaživanja i uravnotežena prehrana.

Autor: Kristýna | Revizija: 13.02.2026