Ljetni jorgovan Butterfly Candy 'Little Ruby' Buddleja davidii Butterfly Candy 'Little Ruby'

Detaljan opis proizvoda

Ljetni jorgovan Butterfly Candy 'Little Ruby' - jedan od manjih kultivara omiljenog leptirovog grma. U zrelosti naraste do visine od 0,8 m. Odlikuje se vrlo dobrim grananjem, a habitus mu je kompaktan i gust. Tijekom ljeta obilno cvate grozdastim cvatovima. Sitni cvjetići tvore razmjerno duge cvjetne metlice rubinsko crvene boje i nježnog, slatkastog mirisa koji privlači medonosne kukce. Uklanjanjem ocvalih metlica potiče se razvoj novih, pa obilje cvjetova krasi grm sve do kraja rujna. Listovi su kopljasti, fino dlakavi, svježe zeleni sa srebrnkastim odsjajem. Zahvaljujući svom rastu grm je prikladan i za uzgoj u posudama, a svoje mjesto nalazi i na gredici s trajnicama. Ljetni jorgovan omiljen je element vrta koji unosi boju i jedinstven izgled u svaki vrt. Vrsta Buddleja davidii potječe sa šljunkovitih naplavina i sušnijih padina središnje i zapadne Kine, odakle preuzima potrebu za toplinom, punim svjetlom i brzo ocjeditim tlom. 'Butterfly Candy Little Ruby' pripada modernoj nizozemskoj seriji Butterfly Candy koja okuplja patuljaste, vrlo kompaktne selekcije pravilnog grananja i postojane boje cvjetova.

Ljetni jorgovan je vitak, uspravan grm rijetko i nepravilno raspoređenih grana koje dosežu visinu od 50 do 500 cm. Njegove mladice, duge i do dva metra, bjelkasto su pustenaste, oble ili blago bridaste. Listovi su tamnozeleni, kopljasti, s fino sivo pustenastim naličjem. Cvat čine uspravne vršne metlice duge 4–30 cm, a cvjetovi u raznim nijansama ružičaste i vinske boje mirisni su i privlače velik broj leptira. Upravo mu je ta osobina donijela jedan od narodnih naziva – leptirov grm. Potječe iz Kine i jedna je od najotpornijih i najpopularnijih vrsta roda Buddleja. Otkriven je oko 1887. godine i postupno se proširio gotovo po cijeloj Europi. Raste od Sredozemnog mora na jugu do sjeverne Norveške te od zapadne Španjolske do Bugarske na istoku. Vrsta je zabilježena i na jugu Afrike, u Zambiji, Zimbabveu i Južnoafričkoj Republici. U Sjevernoj Americi raste na istočnoj i zapadnoj obali Kanade i Sjedinjenih Država, gotovo u cijeloj Srednjoj Americi i na sjeveru Južne Amerike. Raste i u gotovo svim saveznim državama Australije, na Novom Zelandu i na Havajima, gdje se udomaćio u prirodi. Biljka podnosi širok raspon uvjeta i dobro uspijeva u pojasu od umjerenog do suptropskog. Najbolje uvjete za rast pruža mu sunčan i topao položaj s dovoljno vlažnim i propusnim tlom bogatim kalcijem, kakva su primjerice odlagališta građevinskog otpada. Osim toga, ne smeta mu onečišćen zrak. Danas ljetni jorgovan pripada najomiljenijim vrtnim biljkama i često se sadi zbog nezahtjevnog uzgoja. Uzgojeno je više od devedeset kultivara s različitim oblikom i bojom cvjetova ili listova.

Uzgoj: Najbolje mu odgovara topao, sunčan i prozračan položaj s dobrom drenažom. Odabire se propusno, ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo s pH oko 6,0–7,5, a dugotrajno prevlaživanje smanjuje vitalnost i otpornost na zimu. Sadnja se provodi od ožujka do listopada. Mladim biljkama u prvoj zimi pogoduje malč oko korijenova vrata i lagana zaštita od smrzavanja tla. U uvjetima kontinentalne Hrvatske navodi se otpornost na mraz do oko −20 °C, a u povoljnoj mikroklimi kratkotrajno i do −23 °C. Rani proljetni mrazevi mogu oštetiti izboje koji kreću, no nakon reza grm obično dobro potjera. Svakog proljeća preporučuje se nizak rez na 20–40 cm, čime se potiče snažan rast i dulje metlice u toj sezoni, a tijekom ljeta pogoduje mu redovito uklanjanje ocvalih cvatova. Nakon sadnje zalijevanje je redovito, a nakon ukorjenjivanja biljka podnosi sušnija razdoblja - u vrućim ljetima pomaže lagani mineralni malč. Gnojidba je umjerena, jednom u proljeće sporotopivim gnojivom za cvjetnice grmove. U posudi uzgoj uspijeva u volumenu od 40 l i više, uz prezimljavanje u zavjetrini uz kuću. Od bolesti i štetnika mjestimično se pojavljuju lisne uši i crveni pauci u suši, a od gljivičnih bolesti pjegavosti i sušenje grančica - prevencija je prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i redoviti proljetni rez.

 Autor: Nikol | Revizija: 18.11.2025