Ljetni jorgovan 'Gulliver' PBR Buddleja davidii 'Gulliver'

Detaljan opis proizvoda

Ljetni jorgovan 'Gulliver' - vrlo nezahtjevan ukrasni grm koji potječe iz oplemenjivanja na britanskoj postaji East Malling u Kentu, gdje je nastao križanjem kultivara 'Pink Delight' i 'Nanho White'. Cilj je bio spojiti vrlo duge, snažne cvatove s kompaktnijim, širokim habitusom prikladnim za vrtne nasade. U srednjoeuropskim uvjetima obično doseže visinu 1,5–1,8 m i širinu oko 1,5–2 m, s lučno povijenim izbojima. Listovi su kopljasti, srednje zeleni do sivozeleni, s donje strane nježno pustenasti. Na vrhovima mladih mladica od srpnja do rujna pojavljuju se upečatljivi cvatovi duljine najčešće 30 cm, a na toplim položajima i do oko 50 cm. Cvjetovi su obojeni lila-ružičasto sa sitnim narančastim okom i slatkim medenim mirisom. Cvijet je bogat izvor nektara za leptire, pčele i bumbare. Zahvaljujući širem habitusu kultivar dolazi do izražaja kao soliter u šljunčanim nasadima i nasadima trajnica, u slobodnim skupinama te kao meka pozadina ljetnim trajnicama. U kompoziciji se dobro slaže s perovskijom, lavandama, mačjim metvicama, rudbekijama i srednje visokim ukrasnim travama, koje dijele zahtjeve za svjetlom i propusnim tlom.

Ljetni jorgovan vitak je, uspravan grm koji se odlikuje rijetko i nepravilno raspoređenim granama visine od 50 do 500 cm. Njegove mladice, duge i do dva metra, bjelkasto su pustenaste, a mogu biti oble ili blago uglate. Listovi su tamnozeleni, kopljastog oblika, s nježno sivo pustenastim naličjem. Cvat čine uspravne vršne metlice duljine 4–30 cm, a cvjetovi u raznim nijansama ružičaste i vinske boje mirisni su i privlače velik broj leptira. Upravo mu je ta osobina donijela jedno od narodnih imena – leptirov grm. Potječe iz Kine i jedna je od najotpornijih i najpopularnijih vrsta roda Buddleja. Otkriven je oko 1887. godine i postupno se proširio gotovo po cijeloj Europi. Raste od Sredozemnog mora na jugu do sjeverne Norveške te od zapadne Španjolske do Bugarske na istoku. Vrsta je zabilježena i na jugu Afrike, u Zambiji, Zimbabveu i Južnoafričkoj Republici. U Sjevernoj Americi raste na istočnoj i zapadnoj obali Kanade i Sjedinjenih Država, gotovo u cijeloj Srednjoj Americi i na sjeveru Južne Amerike. Raste u gotovo svim saveznim državama Australije, na Novom Zelandu i Havajima, gdje se udomaćio u tamošnjoj prirodi. Biljka podnosi širok raspon uvjeta i uspijeva u pojasu od umjerenog do suptropskog. Najbolje uvjete za rast pruža joj sunčan i topao položaj s dovoljno vlažnim i propusnim tlom bogatim kalcijem, kakva su primjerice odlagališta građevinskog otpada. Osim toga ne smeta joj onečišćeni zrak. Danas ljetni jorgovan ubrajamo među najomiljenije vrtne biljke i često se sadi zbog nezahtjevnog uzgoja. Uzgojeno je više od devedeset kultivara različitih oblika te boje cvjetova ili listova.

Uzgoj: Preferira topao, sunčan i prozračan položaj s dobrom drenažom. Odabire se propusno, ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo s pH otprilike 6,0–7,5, a dugotrajno prevlaživanje smanjuje vitalnost i otpornost na zimu. Sadnja se provodi od ožujka do listopada. Mladim biljkama u prvoj zimi godi malč uz korijenov vrat i lagana zaštita od smrzavanja tla. U uvjetima kontinentalne Hrvatske navodi se otpornost na mraz oko −20 °C, a u povoljnoj mikroklimi kratkotrajno i do −23 °C. Rani proljetni mrazevi mogu oštetiti izbojne pupove, no nakon reza biljka se obično dobro obnavlja. Svakog proljeća preporučuje se nizak rez na 20–40 cm, čime se potiče snažan rast i dulje metlice u toj sezoni, a tijekom ljeta godi redovito uklanjanje ocvalih cvatova. Nakon sadnje zalijevanje je redovito, a nakon ukorjenjivanja biljka podnosi sušnija razdoblja - u vrućim ljetima pomaže lagani mineralni malč. Gnojidba je umjerena, jednom u proljeće sporotopivim gnojivom za cvjetnice grmove. U posudi uzgoj uspijeva u volumenu od 40 l i više, uz prezimljavanje u zavjetrini uz kuću. Od bolesti i štetnika mjestimično se javljaju lisne uši i crveni pauci za suše, a od gljivičnih bolesti pjegavost i sušenje grančica - prevencija je prozračan položaj, tlo koje nije prevlažno i redovit proljetni rez.

 Autor: Nikol | Revizija: 18.11.2025