Ljetni jorgovan 'Dreaming Purple' Buddleja davidii 'Dreaming Purple'

Detaljan opis proizvoda

Ljetni jorgovan 'Dreaming Purple' - patuljasti, povijeni kultivar ljetnog jorgovana kompaktnog, gustog habitusa i blago lučno savijenih izboja. Serija Dreaming nastala je u oplemenjivačkom radu Petera Podarasa u rasadniku Hines Nursery (Kalifornija) s ciljem da ponudi niske budleje koje dobro cvatu u posudama i slabo donose plodove. Listovi su kopljasti, s lica zeleni do sivozeleni, a s naličja nježno pustenasti. Od lipnja do rujna, uz redovito uklanjanje ocvalih cvjetova i do listopada, nosi brojne povijene klasove duge oko 15–20 cm, s ljubičastim cvjetovima i narančastim okom, slatkastog mirisa. U našim uvjetima obično doseže visinu 0,6–1 m i širinu 0,6–0,9 m, brzina rasta je srednja - punu veličinu postiže za 2–3 godine. Ističe se u posudama na sunčanim terasama i balkonima, u niskim mješovitim gredicama ili u sušim nasadima na padinama. Dobro se kombinira s ukrasnim travama srednjeg rasta, lavandama, perovskijama i kompaktnim rudbekijama koje imaju slične zahtjeve prema svjetlu i sušem tlu. Mirisne cvjetove intenzivno posjećuju leptiri i pčele, čime se povećava biološka raznolikost vrta. Budući da stvara manje sjemena, manje se samozasijava od tradicionalnih visokih sorti, no ocvale klasove ipak je preporučljivo redovito uklanjati.

Ljetni jorgovan vitak je, uspravan grm koji se odlikuje rijetko i nepravilno raspoređenim granama, a doseže visinu od 50 do 500 cm. Mladice, duge i do dva metra, bjelkasto su pustenaste, oble ili blago bridaste. Listovi su tamnozeleni, kopljasta oblika, s nježno sivo pustenastim naličjem. Cvat čine uspravne vršne metlice duljine 4–30 cm, a cvjetovi u raznim nijansama ružičaste i vinske boje mirisni su i privlače velik broj leptira. Upravo mu je to svojstvo donijelo jedan od narodnih naziva – leptirov grm. Potječe iz Kine i jedna je od najotpornijih i najpopularnijih vrsta budleja. Otkriven je oko 1887. godine i postupno se proširio gotovo po cijeloj Europi. Raste od Sredozemlja na jugu do sjeverne Norveške te od zapadne Španjolske do Bugarske na istoku. Vrsta je zabilježena i na jugu Afrike, u Zambiji, Zimbabveu i Južnoafričkoj Republici. U Sjevernoj Americi raste na istočnoj i zapadnoj obali Kanade i Sjedinjenih Država, gotovo u cijeloj Srednjoj Americi te na sjeveru Južne Amerike. Raste u gotovo svim saveznim državama Australije, na Novom Zelandu i na Havajima, gdje se udomaćio u prirodi. Biljka podnosi širok raspon uvjeta i uspijeva u pojasu od umjerenog do suptropskog. Najbolje uvjete za rast pruža joj sunčan i topao položaj s dovoljno vlažnim, propusnim tlom bogatim kalcijem, primjerice odlagališta građevinskog otpada. Osim toga ne smeta joj onečišćen zrak. Danas ljetni jorgovan pripada najomiljenijim vrtnim biljkama i često se sadi zbog nezahtjevnog uzgoja. Uzgojeno je više od devedeset kultivara različitih oblika te boja cvjetova i listova.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na toplom, sunčanom i prozračnom položaju s dobrom drenažom. Odabire se propusno, ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo pH vrijednosti približno 6,0–7,5, a dugotrajno prevlaživanje smanjuje vitalnost i zimsku otpornost. Sadnja se provodi od ožujka do listopada. Mladim biljkama u prvoj zimi koristi malčiranje korijenova vrata i lagana zaštita od smrzavanja tla. U uvjetima kontinentalne Hrvatske navodi se otpornost na mraz oko −20 °C, a u povoljnoj mikroklimi kratkotrajno i do −23 °C. Rani proljetni mrazevi mogu oštetiti izboje koji tjeraju, no nakon reza biljka obično dobro potjera. Svakog proljeća preporučuje se niski rez na 20–40 cm, čime se potiče snažan rast i dulje metlice u toj sezoni, a tijekom ljeta koristi redovito uklanjanje ocvalih cvatova. Nakon sadnje zalijevanje je redovito, a nakon ukorjenjivanja biljka podnosi suša razdoblja - u vrućim ljetima pomaže lagani mineralni malč. Gnojidba je umjerena, jednom u proljeće sporotopivim gnojivom za cvatuće grmove. U posudi uzgoj uspijeva u volumenu od 40 l i više, uz prezimljavanje u zavjetrini uz kuću. Od bolesti i štetnika mjestimično se javljaju lisne uši i crveni pauci tijekom suše, a od gljivičnih bolesti pjegavosti i sušenje grančica - prevencija je prozračan položaj, tlo bez prevlaživanja i redoviti proljetni rez.

 Autor: Nikol | Revizija: 18.11.2025