Ljetni jorgovan 'Adonis Blue' (Adokeep) Buddleja davidii 'Adonis Blue' (Adokeep)

Detaljan opis proizvoda

Ljetni jorgovan 'Adonis Blue' (Adokeep) - potječe iz engleske „butterfly“ serije. Grm je listopadan, raste umjereno brzo i oblikuje gusto razgranat, lučno nadsvođen habitus, visok i širok obično 1–1,5 m. Listovi su nasuprotni, kopljasti, s lica srednje do sivozeleni, a s naličja nježno pustenasti. Od ljeta do rane jeseni na vrhovima ovogodišnjih izboja pojavljuju se valjkaste metlice duge približno 15–30 cm. Cvjetovi su tamnoplave do lavandaste nijanse s toplim narančastim okom, ugodno mirišu i pružaju obilje nektara leptirima, pčelama i bumbarima. U kontinentalnoj Hrvatskoj redovito cvate od srpnja do rujna, a uz uklanjanje odcvalih metlica cvatnja se nastavlja do prvih hladnih dana. Zahvaljujući kompaktnim dimenzijama dobro se uklapa u prednji dio mješovitih gredica, niske obrube, gradske vrtove i veće posude. U kompoziciji se lijepo slaže s nižim ukrasnim travama, primjerice vlasuljama i sitnijim vrstama roda Deschampsia, te s ljetnim trajnicama u plavo-srebrnoj paleti, kao što su mačja metvica, kadulja, dubačac (Teucrium) ili argentinska verbena. Sorta stvara tek ograničenu količinu sjemena.

Davidov ljetni jorgovan vitak je, uspravan grm s rijetko i nepravilno raspoređenim granama koje dosežu visinu od 50 do 500 cm. Mladice, duge i do dva metra, bjelkasto su pustenaste, oble ili blago bridaste. Listovi su tamnozeleni, kopljasti, s nježno sivo pustenastim naličjem. Cvat čine uspravne, vršne metlice duge 4–30 cm, a cvjetovi u raznim nijansama ružičaste i vinske boje mirisni su i privlače mnoštvo leptira. Upravo mu je to svojstvo donijelo jedno od narodnih imena – leptirov grm. Potječe iz Kine i jedna je od najotpornijih i najpopularnijih vrsta roda Buddleja. Otkriven je oko 1887. godine i postupno se proširio gotovo po cijeloj Europi. Raste od Sredozemlja na jugu do sjeverne Norveške te od zapadne Španjolske do Bugarske na istoku. Zabilježen je i na jugu Afrike, u Zambiji, Zimbabveu i Južnoafričkoj Republici. U Sjevernoj Americi raste na istočnoj i zapadnoj obali Kanade i Sjedinjenih Država, gotovo u cijeloj Srednjoj Americi i na sjeveru Južne Amerike. Raste u gotovo svim saveznim državama Australije, na Novom Zelandu i Havajima, gdje se udomaćio u tamošnjoj prirodi. Biljka podnosi širok raspon uvjeta i dobro uspijeva u pojasu od umjerenog do suptropskog. Najbolje uvjete za rast pruža sunčano i toplo stanište s dovoljno vlažnim, propusnim tlom bogatim kalcijem, kakva su primjerice odlagališta građevinskog otpada. Ne smeta mu ni onečišćen zrak. Danas je Davidov ljetni jorgovan među najomiljenijim vrtnim biljkama i često se sadi zbog nezahtjevnog uzgoja. Uzgojeno je više od devedeset kultivara različitih oblika te boje cvjetova ili lišća.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na toplom, sunčanom i prozračnom položaju s dobrom drenažom. Odabire se propusno, ilovasto-pjeskovito do ilovasto tlo pH približno 6,0–7,5, a dugotrajno prevlaživanje smanjuje vitalnost i zimsku otpornost. Sadnja se provodi od ožujka do listopada. Mladim biljkama u prvoj zimi koristi malč oko korijenova vrata i lagana zaštita od smrzavanja tla. U kontinentalnoj Hrvatskoj navodi se otpornost na mraz do oko −20 °C, a u povoljnoj mikroklimi kratkotrajno i do −23 °C. Rani proljetni mrazevi mogu oštetiti izboje koji kreću, no nakon reza biljka se obično dobro obnavlja. Svakog proljeća preporučuje se nizak rez na 20–40 cm, čime se potiče snažan prirast i dulje metlice u istoj sezoni, a tijekom ljeta koristi redovito uklanjanje odcvalih cvatova. Zalijevanje je nakon sadnje redovito, a nakon ukorjenjivanja biljka podnosi sušnija razdoblja - u vrućim ljetima pomaže lagani mineralni malč. Gnojidba je umjerena, jednom u proljeće sporotopivim gnojivom za cvatuće grmove. U posudi uzgoj uspijeva u volumenu od 40 l i više, uz prezimljavanje u zavjetrini uz kuću. Od bolesti i štetnika mjestimice se javljaju lisne uši i grinje u suši, a od gljivičnih bolesti pjegavosti i sušenje grančica - prevencija su prozračan položaj, tlo koje nije prevlažno i redovit proljetni rez.

Autor: Nikol | Revizija: 14.11.2025