Lindheimerova gaura 'Graceful Pink' - Gaura lindheimeri 'Graceful Pink' Gaura lindheimeri 'Graceful Pink'

Detaljan opis proizvoda

Lindheimerova gaura 'Graceful Pink' - kompaktniji kultivar trajnice iz porodice Onagraceae, podrijetlom iz prerijskih područja juga SAD-a. Serija BELLEZA uzgojena je s naglaskom na bogato grananje i dugu sezonu cvatnje, a kao uzgajivač kultivara 'Graceful Pink' navodi se njemački oplemenjivač Nils Klemm. Biljka oblikuje gušći busen s uskim, kopljastim listovima koji u proljeće mogu potjerati s vinskocrvenim tonom, a tijekom ljeta pozelene. U zrelosti doseže otprilike 35–50 cm visine i širi se na 40–60 cm, pa lako nalazi mjesto i ondje gdje bi osnovna vrsta djelovala previše rastresito. Od srpnja do listopada iznad lišća izrastaju tanke, savitljive stabljike s rijetkim grozdovima cvjetova koji se otvaraju postupno i stvaraju dojam lagane ružičaste izmaglice. Pojedinačni cvjetovi imaju četiri latice nalik leptirovim krilima, nježno su slatkasto mirisni tek slabo ili bez izraženog mirisa, a redovito ih posjećuju pčele i leptiri. U kompozicijama se lijepo slaže s ukrasnim travama, kaduljama, rudbekijama, verbenama, lavandama i svijetlim šljunčanim malčem, gdje se ružičasta boja ističe i u kasno ljeto. Nakon ukorjenjivanja otporna je na sušu i vrućinu, zbog čega je prikladna za suhe gredice, kamenjare ili aranžmane u posudama.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu u toploj, prozračnoj mikroklimi i u zavjetrini, gdje se duge cvjetne stabljike rjeđe lome, a cvatnja traje dulje. Temelj uspjeha je propusno tlo s izvrsnom drenažom jer je zimsko prevlaživanje češći uzrok gubitaka od mraza, a dobro se pokazuje pjeskovito-ilovasti supstrat s dodatkom šljunka i pH otprilike 6,5–7,8. Zalijevanje je važno nakon sadnje i tijekom duže suše, nakon ukorjenjivanja otpornost na sušu je dobra, a višak vode povećava rizik od truleži korijena. Gnojidba je umjerena, u proljeće obično dostaje kompost ili manja doza uravnoteženog gnojiva s nižim udjelom dušika kako se biljke ne bi nepotrebno izdužile. Cvatnja najčešće traje od lipnja do listopada, sadnja se u pravilu provodi od ožujka do listopada ovisno o vremenu i dostupnosti, a za jesensku sadnju povoljan je suh, topao položaj. Nakon prvog vala cvatnje stabljike se često skraćuju za otprilike trećinu, što potiče daljnje grananje i nove cvjetove, a glavna rezidba obično se ostavlja za kraj zime ili rano proljeće. Malč se bira lagan i pretežno mineralan, primjerice šljunak oko korijenova vrata koji ne zadržava vlagu. Za uzgoj u posudi prikladna je dublja posuda od najmanje 20–30 l sa slojem drenaže i mineralnijim supstratom, a zimi je važno ograničiti natapanje i zaštititi korijenovu grudu od naglog promrzavanja. Otpornost zrelih biljaka na mraz najčešće se navodi oko -20 do -23 °C, u nekim izvorima i do oko -25 °C, pri čemu je presudan suh zimski položaj. Početnicima se preporučuje sadnja u povišenu gredicu ili uz zid, gdje je toplije i suše. Od bolesti se pri pregustoj sadnji mogu pojaviti pepelnica i pjegavost lišća, pri prevlaživanju trulež korijena, a od štetnika lisne uši i povremeno puževi na mladim biljkama. Preporučeni razmak sadnje je 50–60 cm, što odgovara otprilike 3–4 biljke po m².

Autor: Kristýna | Revizija: 26.01. 2026