Lijeska 'Negretta' Corylus avellana 'Negretta'

Detaljan opis proizvoda

Lijeska 'Negretta' - stranooplodna sorta podrijetlom iz Italije koja pripada vrlo rodnim voćnim grmovima cijenjenima zbog plodova vrhunske kvalitete. Dozrijeva u srednjem roku (tijekom rujna). Odlikuje se umjereno bujnim rastom, u zrelosti doseže visinu od oko 3 do 4 metra i tvori srednje velik, pregledan grm dobre razgranatosti koji se lako oblikuje i održava rezom. Listovi su zdravi, srednje veliki, ovalni, tamnozelene boje i fino napiljena ruba, a tijekom cijele vegetacijske sezone pouzdano prekrivaju izboje. Biljka u proljeće cvate mnoštvom neupadljivih cvjetova, a muške rese u cvatu pouzdano privlače pčele i druge oprašivače. U berbi se ubiru mali do srednje veliki, kuglasti lješnjaci tanke ljuske. Jezgra je čvrsta, vrlo ukusna i ističe se ugodnim, blago slatkastim okusom. Pravilno uskladištena dugo ostaje svježa. Posebnost ove sorte je izvrsna iskoristivost i vrlo cijenjen okus jezgri, koje su idealne za slastičarske proizvode. U vrtovima i voćnjacima koristi se za izravnu konzumaciju, u desertima ili kao uporabni soliter.

Uzgoj: Odabire se toplije i sunčano stanište, idealno u nižim i srednjim položajima, zaštićeno od jakog zimskog vjetra. Lijeska podnosi i laganu polusjenu, no za dobro dozrijevanje lješnjaka i redovit zametak plodova povoljnije je puno sunce. Najbolje uspijeva u dubljim, srednje teškim ilovastim do pjeskovito-ilovastim tlima bogatima humusom, koja dobro zadržavaju vlagu, ali ne ostaju dugotrajno prevlažna. Optimalni pH kreće se oko 6–7, a na izrazito lužnatim ili prevlažnim tlima rast slabi. Sadnja se provodi u proljeće (ožujak–travanj) ili u jesen (listopad–studeni), dok je tlo još toplo. Pojedinačni grmovi sade se na razmaku od približno 3–4 m, a kod nižih slobodnih živica može se primijeniti razmak sadnje od 1–1,5 m. Nakon sadnje preporučuje se oko korijena unijeti dobro zreo kompost, tlo malčirati sječkom ili korom i osigurati redovito zalijevanje prve dvije sezone. Lijeska ima plitak korijenov sustav, pa osjetljivo reagira na ljetnu sušu. Ujednačena vlažnost tla pogoduje veličini lješnjaka i kvaliteti jezgri. Lijeske su otporne na mraz, dobro ukorijenjene biljke podnose pad temperature približno do −25 do −28 °C, a osjetljivija je samo rana proljetna cvatnja na kasne mrazeve. Grm najbolje rađa na dvogodišnjem i trogodišnjem drvu, zato je rez usmjeren na postupno pomlađivanje i održavanje 6–8 jačih nosivih izboja, a prestari ili pregusti izboji uklanjaju se u predproljeće. Od bolesti i štetnika povremeno se mogu pojaviti lisne uši, pipe ili napad ličinki orahove muhe na plodove, a rizik se smanjuje pravodobnim skupljanjem i uništavanjem oštećenih plodova te poticanjem prirodnih predatora. U vrtnoj kompoziciji lijeska se koristi kao soliter u uporabnom dijelu vrta, u jestivoj živici ili u kombinaciji s drugim voćnim grmovima, primjerice meralom, pasjim trnom ili ribizima, gdje tvori stabilan i dugovječan kostur nasada. 

Više na: Upute za uzgoj grmolikih lijeski

Autor: Kamila | Revizija: 27. 8. 2026