Krupnoplodni hrast Quercus macrocarpa

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni hrast - veliko stablo podrijetlom iz središnjeg i istočnog dijela Sjeverne Amerike, gdje raste u mozaiku rubova prerija, suhih padina i plodnih naplavina. U Europi se uzgaja kao dugovječno parkovno stablo izražajne strukture debla. U uzgoju rijetko prelazi 25 m visine, a krošnja se širi otprilike na 15–25 m, s granama koje oblikuju široko kuglast habitus. Mlade mladice obično su kratko pustenaste, a od 3. do 4. godine na granama se pojavljuju plutasta rebra. Starija kora je tamnosiva, debela i duboko izbrazdana u uzdužnim pločama, pa stablo djeluje dekorativno i zimi. Listovi su izduženo obrnuto jajoliki, dugi 15–25 cm, sjajni tamnozeleni i promjenjivo režnjasti. U proljeće, obično u travnju i svibnju, pojavljuju se neupadljive žutozelene rese, a oprašivanje obavlja vjetar. Plod su vrlo krupni žirevi veličine 1,8–5 cm, djelomično obavijeni kupulom s resastim rubom, koji dozrijevaju na prijelazu rujna u listopad. Žirevi su hrana pticama i sitnim sisavcima, a nakon ispiranja tanina tradicionalno se koriste i u kuhinji, primjerice kao brašno ili nadomjestak za kavu.

Uzgoj: Najbolje uspijeva na punom suncu, a u mladosti podnosi i laganu polusjenu. Najbolje raste u dubljem, hranjivom i dobro strukturiranom tlu koje ostaje svježe, ali nije dugotrajno prevlažno. Odgovara pH otprilike 5,5–7,2, a u težim glinastim tlima pomažu drenaža i dodatak komposta za bolju prozračnost. Sadnja se provodi od ožujka do studenoga izvan razdoblja mraza, u prve 1–2 sezone održava se ujednačeno zalijevanje, a kasnije stablo podnosi i kraću sušu. Gnojidba je umjerena u proljeće, a malč od lišća ili kore stabilizira vlagu u zoni korijena. Rez se obično ograničava na odgojni rez i uklanjanje oštećenih grana u razdoblju mirovanja, a široko kuglastu krošnju stablo oblikuje prirodno, bez oblikovanja rezom. U zrelosti se računa s visinom od približno 20–25 m i širinom krošnje 15–25 m, pa je stablu potreban prostran položaj, a za drvorede i skupine primjenjuje se razmak sadnje oko 10–15 m. Otpornost na mraz navodi se otprilike do −29 °C, a mladim sadnicama koristi malčiranje zone korijena za golomrazice. Vrsta je cijenjena zbog veće otpornosti na pepelnicu, no ipak se mogu pojaviti lisne uši ili kukci šiškari. Žirevi najčešće dozrijevaju u rujnu i listopadu. U uličnoj sadnji dokazuje se i ondje gdje je potrebno stablo pravilnog oblika i zdravog lišća, no na zaslanjeno tlo može biti osjetljiviji.

Autor: Nikol | Revizija: 24.2. 2026