Krupnoplodni drijen 'Wydubietskij' Cornus mas 'Wydubietskij'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Wydubietskij' - visoko cijenjena i rano rodna sorta drijena, omiljena zbog vrhunske kvalitete plodova i pouzdane rodnosti u našim uvjetima. Raste kao srednje bujno stablo ili grm koji u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 metra. Krošnja je u mladosti nešto rjeđa, a s vremenom se zgušnjava u pravilan, široko ovalan oblik, što osigurava dobru pristupačnost pri berbi. Listovi su jajoliki do eliptični, svježe zelene boje i izražene nervature. U jesen poprimaju privlačne nijanse žute i narančaste, čime se ukrasna vrijednost biljke produljuje i u kasnom dijelu sezone. Biljka cvate vrlo rano u proljeće sitnim zlatnožutim cvjetovima, koji su važan izvor hrane za rane oprašivače. Plodovi dozrijevaju vrlo rano, obično u drugoj polovini kolovoza. Krupni su, kruškolikog do bočastog oblika, tamnocrvene sjajne kožice. Meso ploda vrlo je sočno, slatkokiselo i skladnog okusa, pa je jednako pogodno za svježu konzumaciju i za raznoliku kulinarsku preradu. Ovaj je drijen djelomično samooplodan, no za postizanje visokog i redovitog uroda preporučuje se u blizini posaditi drugu sortu drijena kao oprašivač.

Uzgoj: Drijen se po svojim zahtjevima ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani otvoreni položaji, južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima neravnomjerno raspoređenih oborina. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana, koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovinu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla moguće je uzgojiti krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovito djelovanje plodova drijena poznato je još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji upotrebljavali su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od lišća, cvjetova i plodova primjenjuju se kod probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini upotrebljava i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih plodova, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Plodovi se mogu potapati u alkohol, a od njih se proizvodi i vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i veliku količinu kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 16. 7. 2026