Krupnoplodni drijen 'Wydubietskij' - kontejner Cornus mas 'Wydubietskij'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Wydubietskij' - visoko cijenjena i rano rodna sorta drijena, omiljena zbog vrhunske kvalitete plodova i pouzdanog uroda u našim uvjetima. Raste kao srednje bujno stablo ili grm koji u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 metra. Krošnja je u mladosti nešto rjeđa, a s vremenom se zgušnjava u pravilan, široko ovalan oblik, što osigurava dobar pristup pri berbi. Listovi su jajoliki do eliptični, svježe zelene boje i izražene nervature. U jesen se boje u privlačne nijanse žute i narančaste, čime se povećava ukrasna vrijednost biljke u kasnom dijelu sezone. Biljka cvjeta vrlo rano u proljeće sitnim, zlatnožutim cvjetovima koji su važan izvor hrane za rane oprašivače. Plodovi dozrijevaju vrlo rano, obično u drugoj polovini kolovoza. Krupni su, kruškolikog do bočastog oblika, s jarko crvenom, sjajnom kožicom. Meso ploda vrlo je sočno, slatkokiselo i uravnoteženog okusa, pa je predodređeno za jelo u svježem stanju i za raznovrsnu kulinarsku preradu. Ovaj drijen je djelomično samooplodan, no za visok i redovit urod vrlo se preporučuje u blizini posaditi drugu sortu drijena kao oprašivač.

Uzgoj: Prema svojim zahtjevima drijen se ubraja u toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i sušnije uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i u cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Posebno nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike jednu trećinu do polovine. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja) na sličan način kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, ponajprije crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva), tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antičkih vremena. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijenje, izboji, plodovi). Kora, korijenje i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se pri liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica koriste se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva primjena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilogu divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Osušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih plodova drijena, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se izrađuje i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol, odnosno od njega se može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari, plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 16. 7. 2026