Krupnoplodni drijen 'Wladymirskij' - kontejner Cornus mas 'Wladymirskij'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Wladymirskij' - vrhunska, iznimno rodna sorta drijena, cijenjena zbog vrlo krupnih plodova i čvrstog mesa, zahvaljujući čemu se ubraja među najomiljenije krupnoplodne sorte. Raste kao srednje bujno stablo ili gust grm koji u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 metra. Oblikuje pravilnu i dobro razgranatu krošnju koja omogućuje laku berbu plodova, a prikladna je i za uklapanje u veće vrtne cjeline. Listovi su izduženi, jajasti, zasićeno zelene boje i s karakterističnom izraženom nervaturom. U jesen poprimaju ugodne nijanse i tako produljuju vizualnu privlačnost biljke u vrtu. Biljka cvjeta vrlo rano u proljeće, kada se na granama pojavljuju sitni zlatnožuti cvjetovi. Plodovi dozrijevaju u drugoj polovici kolovoza i u rujnu. Krupni su, bočicastog oblika, sa zasićeno tamnocrvenom do gotovo crnom sjajnom kožicom. Meso ploda vrlo je čvrsto, sočno, slatkokiselog i aromatičnog okusa. Ova sorta djelomično je samooplodna, no za postizanje najvećeg uroda preporučuje se sadnja u blizini druge sorte drijena kao oprašivača.

Uzgoj: Drijen se prema svojim zahtjevima ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla te sunčani, otvoreni položaji i južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i suše uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i u uvjetima s neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz i u drvu i u cvijetu. Uspješno se može uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenjenje ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jači rez. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju otprilike za trećinu do polovice. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Pri sadnji cijepljenog stabla moguće je oblikovati krošnju s provodnicom ili bez nje (šuplju krošnju), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjim rodnim izbojima kojih prirodno ima dovoljno, rez se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini drijenak se i danas preporučuje kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (poput proljeva i trbušnih grčeva) tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se koristiti u liječenju probavnih tegoba, anemije te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok dobiven od plodova koristi se u liječenju šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini koristi i u liječenju kožnih bolesti. Meso plodova i ulje dobiveno iz koštica primjenjuju se za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Drijenak se može kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijenka u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenog drijenka, slično kao od šipka, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može potopiti u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih spojeva, plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Drijen se stoga logično već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 16. 7. 2026