Krupnoplodni drijen 'Ugoliok' Cornus mas 'Ugoliok'

Detaljan opis proizvoda

Krupnoplodni drijen 'Ugoliok' - visoko cijenjena sorta drijena, poznata prije svega po gotovo crnim plodovima i vrlo visokom udjelu šećera, zbog čega je jedna od okusom najzanimljivijih sorti za uzgoj. Raste kao srednje bujan grm ili manje stablo koje u zrelosti doseže visinu od 3 do 4 metra. Oblikuje kompaktnu, dobro razgranatu krošnju koja omogućuje udobnu berbu plodova. Listovi su jajoliki do eliptični, svježe zelene boje i s karakterističnom izraženom nervaturom. U jesen poprimaju privlačne nijanse i tako produžuju ukrasnu vrijednost biljke u vrtu. Biljka cvate vrlo rano u proljeće sitnim zlatnožutim cvjetovima koji su važan izvor hrane za rane oprašivače. Plodovi dozrijevaju tijekom kolovoza i rujna. Srednje su veliki, bočastog oblika i u punoj zrelosti odlikuju se vrlo tamnom, gotovo crnom kožicom. Meso ploda je čvrsto, slatko i aromatično, idealno za izravnu konzumaciju i za preradu. Ova sorta je djelomično samooplodna, no za bogat i stabilan urod preporučuje se u blizini posaditi drugu sortu drijena kao oprašivač.

Uzgoj: Po svojim zahtjevima drijen se ubraja među toploljubive voćne vrste vapnenastih tala. Najbolje mu odgovaraju neutralna ili blago alkalna tla, sunčani otvoreni položaji te južne, jugoistočne i jugozapadne padine. Podnosi i sušnije uvjete jer se duboko ukorjenjuje i može osigurati vlagu i pri neravnomjerno raspoređenim oborinama. Više vlage treba samo u vrijeme dozrijevanja plodova, što je ovisno o sezoni od kolovoza do rujna. Potpuno je otporan na mraz u drvu i cvijetu. Može se uspješno uzgajati do nadmorske visine od 600 m. Hladni položaji, osobito oni s čestom maglom, ne odgovaraju mu previše. Ne podnosi ni zasjenu ni polusjenu. Osobito nakon sadnje, u razdoblju oblikovanja uzgojnog oblika, zahtijeva jaču rezidbu. Pri sadnji grma ostavlja se 3–5 glavnih grana koje se skraćuju za otprilike trećinu do polovinu. Rez se ponavlja prve tri godine uzgoja. Kod sadnje cijepljene sadnice na deblu krošnja se može oblikovati s provodnicom ili bez nje (šuplja krošnja), slično kao kod jezgričavog ili koštičavog voća. Budući da drijen rađa na jednogodišnjem rodnom drvu, kojeg prirodno ima dovoljno, rezidba se svodi samo na prorjeđivanje grma ili krošnje. U narodnoj medicini plodovi drijena i danas se preporučuju kod probavnih tegoba, prije svega crijevnih problema, kako akutnih (proljev i grčevi u trbuhu) tako i kroničnih. Ljekovita svojstva plodova drijena poznata su još od antike. S tog su gledišta iskoristivi svi dijelovi biljke (kora, korijen, izboji, plodovi). Kora, korijen i izboji koristili su se primjerice protiv groznice. Plodovi se mogu koristiti kod crijevnih bolesti. Pripravci od listova, cvjetova i plodova mogu se primijeniti kod probavnih tegoba, slabokrvnosti te bolesti jetre ili bubrega. Svježi zgusnuti sok od plodova koristi se kod šećerne bolesti. Zgusnuti sok u tradicionalnoj se medicini primjenjuje i kod kožnih bolesti. Meso ploda i ulje dobiveno iz koštica pogodni su za liječenje i obnovu oštećenog kožnog tkiva. Plodovi drijena mogu se kombinirati i s drugim, manje vrijednim vrstama voća. U jugozapadnoj Europi plodovi drijena rado se prerađuju u kompote i zimnicu. Kulinarski je zanimljiva upotreba drijena u miješanim kompotima s brusnicama i kruškama kao prilog divljači. Plodovi se konzerviraju i sušenjem ili zamrzavanjem. Sušenim mljevenim mesom ploda posipa se i meso pečeno na ražnju. Od sušenih plodova drijena, slično kao od šipka divlje ruže, priprema se ukusan čaj. Od plodova se proizvodi i ukusan sirup s visokim udjelom vitamina. Voće se može namakati u alkohol ili se od njega može proizvoditi vino ili rakija. Osim vitamina, antocijana i fenolnih tvari plodovi drijena sadrže i velike količine kiselina i pektina, koji utječu na sposobnost želiranja. Zato se drijen već stoljećima koristi za pripremu marmelada, želea i kompota. Pri preradi u prehrambene proizvode uglavnom je potrebno dodati dovoljno šećera.

Autor: Kamila | Revizija: 16. 7. 2026